S Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Goti
su bili jedan od germanskih naroda koji su jednim svojim plemenskim dijelom pre?li sa
Skandinavije
po?etkom novog ra?unanja vremena i nastanili se u predjelu gornjeg toka rijeke
Visle
među ostalim germanskim plemenima ?ireg prostora Stare Germanije (Jordanes, "Getica"). Najraniji pisani tragovi
anti?kih
histori?ara pominju ih pod terminom
Gutonen
(got. Gutans), ?to se izvodi iz gotske rije?i
giutan
= izlivati,
gutans
= izliveno, odabrano. Ve? polovinom
2. vijeka
ve?i dio ovog plemena sa ostalim prido?licama i popratnim trupama pokre?e se u pravcu evropskog jugoistoka i izbija ubrzo na obale
Crnog Mora
. Poslije niza manjih okr?aja sa
Rimskom Imperijom
, dolazi do ve?eg bojnog sukoba ve? u prvoj polovini
3. vijeka
i podjele ovog naroda na isto?ne (Greutungen) i zapadne (Terwinger) iz kojih se slijedom brojnih ratova i masovnih seoba evroazijskim kontinentom, trajno formiraju Ostrogoti (sjajni Goti) i Visigoti (dobri Goti)
Ostrogoti
bivaju
375
. godine pokoreni od nadiru?ih
Huna
, a poslije kona?nog poraza hunskih hordi bivaju primljeni od Rima kao foederati (saveznici) i po nalogu Isto?nog Rima (
Bizant
) pod vođstvom Teoderiha pokoravaju Zapadni dio imperije, od ?ega nastaje poznato anti?ko Isto?nogotsko kraljevstvo ?ija prijestonica postaje
Ravena
, a Ilirija krajnja isto?na provincija. Poslije smrti
Teoderika
dolazi do napada vojske bizantskog cara
Justinijana
i raspada kraljevstva godine
550
.
Visigoti
imaju vi?e uspjeha u svojim ratnim pohodima, ali se i njihovo kraljevstvo u
?paniji
(
Toledo
) gasi pod najezdom
Maura
i njihovog vojskovođe Tarika, godine
711
.