한국   대만   중국   일본 
Fovea centralis - Wikipedia Idi na sadr?aj

Fovea centralis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije


Centralna mre?nja?na jamica
Shematski dijagram ljudskog oka , s jamom (foveom) na dnu: vodoravni presjek kroz desno oko
Detalji
Latinski Fovea centralis
Sistem ?ula ? ?ulo vida
Identifikatori
TA A15.2.04.022
FMA 58658
Anatomska terminologija

Centralna jamica mre?nja?e , centralna mre?nja?na jama , mnogo poznatija kao fovea centralis , je mala, centralna jama sastavljena od usko zbijenih ?epi?a u oku . Nalazi se u sredi?tu mre?nja?ne ?ute mrlje ( macula lutea ). [1] [2]

Fovea je odgovorna za centralnu o?trinu vida (koja se naziva i fovein vid), koji je neophodan ljudima za ?ije aktivnosti je razlikovanje detalja od primarne va?nosti, kao ?to su ?itanje i vo?nja . Jama je okru?ena pojasom zvanim "parafovea" i vanjskim dijelom pojasa "perifovea". [2]

Parafovea je srednji pojas, gdje se ganglijski dio sastoji od vi?e od pet slojeva ?elija, sa najve?om gusto?om ?epi?a; perifovea je najudaljenija regija u kojoj sloj ganglijskih ?elija sadr?i dva do ?etiri podsloja ?elija i tamo je o?trina vida ispod najbolje. Perifovea jo? ima i smanjenu gusto?u ?epi?a, sa linijom od 12 sa 100 x100 mikrometara i centralnom udubinom od 50 mikrometara. To je pak okru?eno velikim perifernim podru?jem, koje pru?a visoko komprimirane informacije niske rezolucije, slijede?i obrazac kompresije u foveinom viđenju slike.

Otprilike polovina nervnih vlakana u opti?kom nervu nose informacije iz foveje, a preostala polovina iz ostatka mre?nja?e. Parafovea se prote?e u radijusu od 1,25 mm od fovea centralis , od koje se perifovea nalazi u radijusu od 2,75 mm. [3]

Termin fovea dolazi iz naziva za jamu.

Struktura [ uredi | uredi izvor ]

Fovea je udubljenje na unutra?njoj povr?ini mre?nja?, ?iroko oko 1,5&nsp; mm, ?iji je fotoreceptorski sloj u cijelosti od ?epi?a i koji je specijaliziran za maksimalnu o?trinu vida. Unutar jame je podru?je promjera 0,5 mm, koje se naziva avaskularna zona foveje (podru?je bez ikakvih krvnih sudova). To omogu?ava osjetljivost svjetlosti bez rasipanja ili gubitka. Ova anatomija je odgovorna za depresiju u sredi?tu jame. Ova jama okru?ena je foveinim obodom, koji sadr?i iz nje premje?tene neurone. Ovo je najdeblji dio mre?nja?e. [4]

Jama (fovea) se nalazi u maloj avaskularnoj zoni i ve?inu kisika prima iz krvnih sudova ro?nja?e , koji se nalazi preko pigmemtnog epitela i Bruchove membrane . Velika prostorna gusto?a ?epi?a, zajedno s odsustvom krvnih sudova u jami, obja?njava visoku sposobnost o?trine vida u fovei. [5]

Sredi?te foveje je foveola ? promjera oko 0,35 mm ? ili centralna fovea (jama), u kojoj su prisutni samo ?epi?ni fotoreceptori , a prakti?no nema ?tapi?a . [1] Centralnaa jama ( fovea centralis ) sastoji se od vrlo kompaktnih ?epi?a, tanjih i sli?nijih ?tapi?ima od ?epi?a na drugim mjestima. Ovi ?epi?i su vrlo gusto upakovani (u ?esterougaonom obrascu). Po?ev?i od periferije foveje, međutim, postepeno se pojavljuju i ?tapi?i, a apsolutna gustina ?epi?nih receptora progresivno opada.

Anatomija foveole nedavno je ponovo istra?ena i otkriveno je da vanjski segmenti centralnih foveolskih ?epi?a majmuna nisu ravni i dvostruko du?i od parafoveinih. [6]

Veli?ina [ uredi | uredi izvor ]

Veli?ina foveje je relativno mala s obzirom na ostatak mre?nja?e. Međutim, to je jedino podru?je na mre?nja?i gdje je dosti?na o?trina vida sa viđenjem 20/20 i to je podru?je na kojem se mogu razlikovati fini detalji i boje. [7] [8]

Svojstva [ uredi | uredi izvor ]

OCT vremenskog domena mrljinog podru?ja mre?nja?e na 800 nm, aksijalna rezolucija 3 μm
Skenirani presjek ?ute mrlje OCT spektralnog domena
macula histology (OCT)
Histologija ?ute mrlje (OCT)
Dijagram relativne o?trine lijevog ljudskog oka (vodoravni presjek) u stupnjevima od ?ute mrlje
Fotografija mre?nja?e ljudskog oka, sa dijagramima koji prekrivaju polo?aje i veli?ine ?ute mrlje i opti?kog diska
  • Anatomija ?ute mrlje , (klini?ki: stra?nji pol ):
    • Promjer = 5,5 mm (promjera diska ~ 3,5) ( VF ) oko 18°
    • Razgrani?eno gornjom i donjom privremenom arterijskom arkadom;
    • Ima elipsoidan vodoravni oblik;
    • Histolo?ki jedino podru?je mre?nja?e gdje GCL ima >sloj ganglijskih ?elija
    • ?u?kast izgled = luteusni pigmenti ( ksantofil i beta-karotenoid ( beta-karoten ) u vanjskim jezgarnim slojevima prema unutra.
  • Anatomija pojasa perifovea :
    • Regija između parafovea (2,5 mm) i ivice mrlje:
    • GCL ima 2?4 sloja ?elija.
    • 12 ?uni?a/100 um
  • Anatomska svojstva pojasa parafovea :
    • Promjer = 2,5 mm.
    • GCL ima >5 slojeva ?elija i najve?u gustinu ?epi?a.
  • Anatomska svojstva u fovea/fovea centralis (klini?ki: makula)
    • Podru?je depresije u sredi?tu ?ute mrlje.
    • Promjer = 1,5 mm (promjer diska ~ 1) (oko 5 stupnjeva VF )
  • Fovealna avaskularna zona (FAZ)
    • Pre?nik = 0,5 mm (oko 1,5 stepeni VF )
    • Pribli?no jednako foveoli
  • Anatomska svojstva foveole (klini?ki: fovea)
    • Pre?nik = 0,35 mm (oko 1 stepen VF )
    • Centralnii kat depresije fovea centralis
    • 50 ?epi?a /100 um
    • Najve?a o?trina vida
  • Anatomska svojstva umboa
    • Predstavlja precizno sredi?te ?ute mrlje [9]
    • Diajmetar = 0,15mm
    • Odgovara klini?kim refleksom svjetlosti

Funkcija [ uredi | uredi izvor ]

Ilustracija raspodjele ?epi?nih ?elija u fovei osobe sa normalnim vidom u boji (lijevo) i mre?nja?om slijepom za boje ( protanopi ). Sredi?te jame (fovea) sadr?i vrlo malo ?epi?a osjetljivih na plavu boju.

U primatskoj fovei (uklju?uju?i ljude) odnosi ganglijskih ?elija i fotoreceptora su oko 2,5; gotovo svaka ganglijska ?elija prima podatke iz jednog ?epi?a, a svaki od njih snabdijeva jednu do tri ganglijske ?elije. [10] Stoga je o?trina fovealnog vida ograni?ena samo gustinom mozaika ?epi?a, a fovea je podru?je oka s najve?om osjetljivo??u za sitne detalje. [11] ?epi?i u sredi?njoj jami ( fovea centralis ) imaju pigmente osjetljive na zeleno i crveno svjetlo. Oni su putovi patuljastih ?elija, koje također podupiru funkcije visoke foveine o?trine.

Fovea se koristi za precizan vid u dijelu u koji je usmjerena. Sadr?i manje od 1% veli?ine mre?nja?e, ali zauzima preko 50% vidne kore u mozgu . [12] The fovea sees only the central two degrees of the visual field, (approximately twice the width of your thumbnail at arm's length). [13] [14] Ako je predmet velik i tako pokriva veliki ugao, o?i moraju neprestano premje?tati svoj pogled kako bi naknadno unijele razli?ite dijelove slike u foveu (kao u ?itanju ).

Raspodjela ?tapi?a i ?epi?a du? linije koja prolazi kroz foveu i slijepu mrlju ljudskog oka [15]

Budu?i da fovea nema ?tapi?e, nije osjetljiva na slabo osvjetljenje. Stoga, da bi se mogle promatrati prigu?ene zvijezde, u astronomiji koristi se odvratni vid , gledaju?i sa strane o?iju gdje je ve?a gusto?a ?tapi?a, pa su prigu?eni objekti lak?e vidljivi.

Fovea ima visoku koncentraciju ?utih karotenoidnih pigmenata luteina i zeaksantina . Koncentrirani su u "sloju Henleovih vlakana" (aksoni fotoreceptora koji idu radijalno prema van iz foveje) i u manjoj mjeri u ?epi?ima. [16] [17] Smatra se da imaju za?titnu ulogu protiv efekata visokog intenziteta plave svjetlosti, koji mogu o?tetiti osjetljive ?epi?e. Pigmenti također pobolj?avaju o?trinu vida, smanjenjem osjetljivosti foveje na kratke talasne du?ine i suprotstavljanjem u?inku hromatskih aberacija . [18] This is also accompanied by a lower density of blue cones at the center of the fovea. [19] Maksimalna gustina ?epi?a za raspoznavanje plave boje javlja se u prstenu oko foveine jame. Zbog toga je maksimalna o?trina viđenja plavog svjetla ni?a od one kod ostalih boja i javlja se pribli?no 1° izvan centra. [19]

Veli?ina ugla foveinih ?epi?a [ uredi | uredi izvor ]

U prosjeku, svaki kvadratni milimetar (mm) jame sadr?i pribli?no 147.000 ?epi?a , [20] ili 383 ?epi?a po milimetru. Prosje?na ?ari?na du?ina oka, tj. udaljenost između so?iva i foveje, iznosi 17,1 mm. Iz ovih vrijednosti mo?e se izra?unati prosje?ni ugao gledanja pojedinog senzora ( ?epi?ne ?elije ), koji iznosi pribli?no 31,46 lu?nih sekundi.

Slijedi tabela gustine piksela potrebna na razli?itim udaljenostima, tako je jedan piksel u 31,5 lu?ne sekunde:

Primjer objekta Pretpostavljena udaljenost od oka PPI (PPCM) kako bi se podudarala
prosje?na gusto?a foveinog ?epi?a


(Viđenje 20/10,5)

Telefon ili tablet 10 cm 655,6 cm
Laptopski ekran 2 cm 273,2 cm
42" (42 m) 16:9 HDTV, Vid od 30° 5,69 m 960 (380)

Vr?na gusto?a ?unjeva jako varira među osobama, tako da vr?ne vrijednosti ispod 100.000 ?epi?a/ mm 2 i iznad 324.000 ?unjeva/mm 2 nisu rijetkost. Pretpostavljaju?i prosje?ne ?ari?ne duljine, to sugerira da osobe s visokom gusto?om ?epi?a i savr?ene optike mogu razlu?ivati piksele ugaone veli?ine od 21,2 lu?ne sekunde, zahtijevaju?i vrijednosti PPI najmanje 1,5 puta ve?e od gore prikazanih, kako slike ne bi izgledale pikselizirane.

Vrijedno je napomenuti da osobe sa vidom 20/20 (6/6 m), definiranim kao sposobnost prepoznavanja slova 5x5 piksela koje ima ugaonu veli?inu od 5 lu?nih minuta, ne mogu vidjeti piksele manje od 60 lu?nih sekundi. Da bi se razrije?io piksel veli?ine 31,5 i 21,2 lu?ne sekunde, osobi ?e trebati vid sa parametrima 20/10,5(6/3,1 m), odnosno 20/7,1(6/2,1 m). Da bi se prona?li vrijednosti PPI-a uo?ljive na 20/20, jednostavno se podijele vrijednosti u gornjoj tabeli s omjerom o?trine vida (npr. 96 PPI/(vid 20/10,5) = 50,4 PPI za vid 20/20).

Entopijski efekti u fovei [ uredi | uredi izvor ]

Prisustvo pigmenta u radijalno raspoređenim aksonima sloja Henleovih vlakana uzrokuje da je dvobojni i dvolomni [21] za plavu svjetlost. Ovaj efekt je vidljiv prema Haidingerovoj ?etki kada je fovea usmjerena na polarizirani izvor svjetlosti.

Kombinirani efekti pigmenta ?ute mrlje i raspodjela ?epi?aa kratkih talasnih du?ina rezultiraju da fovea ima manju osjetljivost na plavo svjetlo (skotom plave svjetlosti). Iako to nije vidljivo u normalnim okolnostima zbog "popunjavanja" informacija mozgom, pod određenim obrascima osvjetljenja plavim svjetlom, na mjestu fokusa vidljiva je tamna mrlja. [22] Također, ako se gleda mje?avina crvene i plave svjetlosti (promatranjem bijele svjetlosti kroz dvobojni filter), ta?ka foveinog fokusa imat ?e sredi?nju crvenu mrlju okru?enu s nekoliko crvenih rubova. [22] [23] To se zove Maxwellova pjega , prema otkriva?u Jamesu Clerku Maxwellu . [24]

Bifoveina fiksacija [ uredi | uredi izvor ]

Kod binokularnog vida , dva oka se konvergiraju, kako bi se omogu?ila bifoveina fiksacija, koja je neophodna za postizanje visoke stereoaktivnosti .

Suprotno tome, u stanju poznatom kao anomalna korespondencija mre?nja?e , mozak povezuje foveu jednog oka s ekstrafoveinim podru?jem drugog oka.

Ostale ?ivotinje [ uredi | uredi izvor ]

Fovea je također jama na povr?ini mre?nice mnogih vrsta riba , gmizavaca i ptica . Među sisarima se nalazi samo u ?ovjekolikih primata . Mre?nja?a ima malo razli?itih oblika kod razli?itih vrsta ?ivotinja. Naprimjer, kod primata, ?epi?ni fotoreceptori postavljaju bazu foveine jame, ?elije koje drugdje u mre?nja?i ?ine vi?e povr?inskih slojeva pomaknute su iz foveine regije tokom kasnog fetusnog perioda i ranog postnatalnog ?ivota. Ostale fovee mogu imati samo smanjenu debljinu u unutra?njim slojevima ?elija, umjesto gotovo potpunog odsustva.

Ve?ina ptica ima jednu foveu, ali jastrebovi , lastavice i kolibri imaju dvostruku foveu, druga se naziva sljepoo?na fovea, ?to im omogu?ava da prate sporo kretanje. [25] . U tipskoj pti?joj fovei ima oko 400.000 ?epi?a/mm 2 , ali neke ptice mogu dose?i gusto?u i do 1,000.000 ?epi?a/mm 2 (npr. grabljivica obi?ni mi?ar ). [26]

Dodatne slike [ uredi | uredi izvor ]

  • Ilustracija glavnih struktura oka, uključujući i foveu
    Ilustracija glavnih struktura oka, uklju?uju?i i foveu
  • Obilježene očne strukture
    Obilje?ene o?ne strukture
  • Obilježene ostale optičke strukture oka
    Obilje?ene ostale opti?ke strukture oka
  • Shematski dijagram žute mrlje, sa perifoveom, parafoveom, foveao i kliničkom mrljom
    Shematski dijagram ?ute mrlje, sa perifoveom, parafoveom, foveao i klini?kom mrljom
  • Fotografija fundusa sa žutom mrljom s lijeve strane. Optički disk je područje s desne strane, gdje konvergiraju krvne sudovi. Siva, difuznna mrlja u centru je sjena artefakta.
    Fotografija fundusa sa ?utom mrljom s lijeve strane. Opti?ki disk je podru?je s desne strane, gdje konvergiraju krvne sudovi. Siva, difuznna mrlja u centru je sjena artefakta .

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b "Simple Anatomy of the Retina" . Webvision . University of Utah. Arhivirano s originala , 15. 3. 2011 . Pristupljeno 28. 9. 2011 .
  2. ^ a b Iwasaki, M; Inomata, H (1986). "Relation between superficial capillaries and foveal structures in the human retina" . Investigative Ophthalmology & Visual Science . 27 (12): 1698?705. PMID   3793399 .
  3. ^ "eye, human."Encyclopædia Britannica. 2008. Encyclopædia Britannica 2006 Ultimate Reference Suite DVD
  4. ^ Emmett T. Cunningham; Paul Riordan-Eva (2011). Vaughan & Asbury's general ophthalmology (18th izd.). McGraw-Hill Medical. str. 13. ISBN   978-0-07-163420-5 .
  5. ^ Provis, Jan M; Dubis, Adam M; Maddess, Ted; Carroll, Joseph (2013). "Adaptation of the central retina for high acuity vision: Cones, the fovea and the avascular zone" . Progress in Retinal and Eye Research . 35 : 63?81. doi : 10.1016/j.preteyeres.2013.01.005 . PMC   3658155 . PMID   23500068 .
  6. ^ Tschulakow, Alexander V; Oltrup, Theo; Bende, Thomas; Schmelzle, Sebastian; Schraermeyer, Ulrich (2018). "The anatomy of the foveola reinvestigated" . PeerJ . 6 : e4482. doi : 10.7717/peerj.4482 . PMC   5853608 . PMID   29576957 . Material was copied from this source, which is available under a Creative Commons Attribution 4.0 International License .
  7. ^ Gregory S. Hageman. "Age-Related Macular Degeneration (AMD)" . Pristupljeno 11. 12. 2013 .
  8. ^ "Macular Degeneration Frequently Asked Questions" . Arhivirano s originala , 15. 12. 2018 . Pristupljeno 11. 12. 2013 .
  9. ^ Yanoff M, Duker JS. 2014. Ophthalmology. In: Schubert HD, editor. Part 6 Retina and Vitreous, Section 1 Anatomy. 4th ed. China: Elsevier Saunders. p. 420.
  10. ^ Ahmad, Kareem M; Klug, Karl; Herr, Steve; Sterling, Peter; Schein, Stan (2003). "Cell density ratios in a foveal patch in macaque retina" (PDF) . Visual Neuroscience . 20 (2): 189?209. doi : 10.1017/s0952523803202091 . PMID   12916740 .
  11. ^ Smithsonian/The National Academies, Light:Student Guide and Source Book. Carolina Biological Supply Company, 2002. ISBN 0-89278-892-5 .
  12. ^ Krantz, John H. (2012). "Chapter 3: The Stimulus and Anatomy of the Visual System" (PDF) . Experiencing Sensation and Perception . Pearson Education. ISBN   978-0-13-097793-9 . OCLC   711948862 . Pristupljeno 6. 4. 2012 . Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= ( pomo? )
  13. ^ Fairchild, Mark. (1998), Color Appearance Models . Reading, Mass.: Addison, Wesley, & Longman, p. 7. ISBN 0-201-63464-3
  14. ^ O’Shea, R. P. (1991). Thumb’s rule tested: Visual angle of thumb’s width is about 2 deg. Perception, 20, 415-418. https://doi.org/10.1068/p200415
  15. ^ Foundations of Vision Arhivirano 3. 12. 2013. na Wayback Machine , Brian A. Wandell
  16. ^ Krinsky, Norman I; Landrum, John T; Bone, Richard A (2003). "Biologic Mechanisms of the Protective Role of Lutein and Zeaxanthin in the Eye" . Annual Review of Nutrition . 23 : 171?201. doi : 10.1146/annurev.nutr.23.011702.073307 . PMID   12626691 .
  17. ^ Landrum, John T; Bone, Richard A (2001). "Lutein, Zeaxanthin, and the Macular Pigment". Archives of Biochemistry and Biophysics . 385 (1): 28?40. doi : 10.1006/abbi.2000.2171 . PMID   11361022 .
  18. ^ Beatty, S; Boulton, M; Henson, D; Koh, H-H; Murray, I J (1999). "Macular pigment and age related macular degeneration" . British Journal of Ophthalmology . 83 (7): 867?877. doi : 10.1136/bjo.83.7.867 . PMC   1723114 . PMID   10381676 .
  19. ^ a b Curcio, Christine A; Allen, Kimberly A; Sloan, Kenneth R; Lerea, Connie L; Hurley, James B; Klock, Ingrid B; Milam, Ann H (1991). "Distribution and morphology of human cone photoreceptors stained with anti-blue opsin". The Journal of Comparative Neurology . 312 (4): 610?624. doi : 10.1002/cne.903120411 . PMID   1722224 .
  20. ^ Shroff, Anand (2011). An Eye on Numbers: A Ready Reckoner in Ophthalmology . str. 97. ISBN   978-81-921123-1-2 .
  21. ^ Vannasdale, D. A; Elsner, A. E; Weber, A; Miura, M; Haggerty, B. P (2009). "Determination of foveal location using scanning laser polarimetry" . Journal of Vision . 9 (3): 21.1?17. doi : 10.1167/9.3.21 . PMC   2970516 . PMID   19757960 .
  22. ^ a b Magnussen, Svein; Spillmann, Lothar; Sturzel, Frank; Werner, John S (2001). "Filling-in of the foveal blue scotoma" . Vision Research . 41 (23): 2961?2967. doi : 10.1016/S0042-6989(01)00178-X . PMC   2715890 . PMID   11704235 .
  23. ^ Isobe, Kosaku; Motokawa, Koiti (1955). "Functional Structure of the Retinal Fovea and Maxwell's Spot". Nature . 175 (4450): 306?307. doi : 10.1038/175306a0 . PMID   13235884 .
  24. ^ Flom, M. C; Weymouth, F. W (1961). "Centricity of Maxwell's Spot in Strabismus and Amblyopia". Archives of Ophthalmology . 66 (2): 260?268. doi : 10.1001/archopht.1961.00960010262018 .
  25. ^ "Birds Comparative Physiology of Vision" . Pristupljeno 29. 12. 2019 .
  26. ^ "Avian Eye Tunics" . Pristupljeno 29. 12. 2019 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Fovea_centralis&oldid=3423184 "