Flamenko

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Plesa?ice, pjeva? i gitarist

Flamenco je ?panski muzi?ki ?anr kojeg karakterizira sna?an, ritmi?an ton i koji se ?esto izvodi zajedno s jednako strastvenim stilom plesa kojeg karakterizira sna?na i graciozna izvedba sa ?esto kompleksnim radom ruku i nogu.

"Ciganska umjetnost" [ uredi | uredi izvor ]

Flamenco je jedan od muzi?kih fenomena koji je, uprkos svojim narodnim korijenima, nad?ivio modu tj. muzi?ke tendencije usmjeravane od onih koji kreiraju muzi?ki "ukus" ve?ine. Svojom snagom pronalazi ljubitelje van ?panije . To je ?iva umjetnost koja upija tendencije svake vrste bez gubitka svoje osobnosti. Glavna karekteristika flamenca je povezanost sa publikom koja reagira na emotivan na?in.

Flamenco je proizvod mje?anja razli?itih kultura kao ?to su romska, arapska , hri??anska i jevrejska .Također se ?esto naziva ciganskom umjetno??u zbog uticaja koji je pridonijela ta etni?ka skupina u "rođenju" i razvoju istog.

Etimologija rije?i flamenco [ uredi | uredi izvor ]

Flamenco je do prije nekih sto pedeset godina bio marginalna kultura u tada?njem ?panskom dru?tvu i kao takav nezanimljiv za ostavljanje bilo kakvog traga u pisanoj rije?i. Prvi pisci koji pokazuju bilo kakav interes o temi pojavljuju se u 19. stolje?u, sa premalo kontakata unutar kulture i upravo zbog toga nisu i?li u korak sa trenutnim strujanjima unutar ?anra. Tada?nji izvođa?i i znalci bili su u pravilu nepismeni ljudi ?ije je znanje dolazilo usmenim putem. Zbog svega toga, dan danas postoji mnogo razli?itih teorija o postanku rije?i flamenco.

U rje?niku ?panske Kraljevske Akademije postoje razli?ita zna?enja rije?i flamenko, među kojima se nalazi opis pojma o kojem je ovdje rije?. Doslovan prijevod bi bio: "Ka?e se za izvjesna sociokulturolo?ka manifestiranja op?en povezana sa ?panskim Romima , a posebno sa andalu?kim ." Također su zanimljiva obja?njenja: "porijeklom iz Flandrije" i "neko ili ne?to ?to je povezano sa tom historijskom evropskom regijom".

Flamenko
Flamenko u Cordobi
Nematerijalna kulturna ba?tina
Regija Evropa
Dr?ava ?panija
Svjetska ba?tina
Lista upisa Reprezentativna lista nematerijalne kulturne ba?tine ?ovje?anstva
UNESCO oznaka 00363
Datum upisa 2010.
Lokacija upisa UNESCO

Nematerijalna kulturna ba?tina [ uredi | uredi izvor ]

Flamenko je umjetni?ki izraz koji spaja pjesmu, ples i muziciranje. Andaluzija u ju?noj ?paniji je srce flamenka, iako ima korijene i u oblastima kao ?to su Murcia , Ekstremadura i Granada . U sjeveroisto?nom dijelu Granade, na Svetom brdu, nalazi se kolonija Roma. U njihovim bijelim ku?ama - pe?inama udubljenim u brdu, danas se nalaze najautenti?niji flamenco barovi ?panije, individualne ?kole flamenca, a no?ni ?ivot traje sve do ranih jutarnjih ?asova. [1] Restorani-barovi u kojima se igra i pjeva uz flamenco, zovu se tablaosi . Mnogi od njih su visoko komercijalizovani i dobro napla?uju jedno?asovni ili dvo?asovni program.

Grad Sevilja , ?etvrti po veli?ini u ?paniji, smatra se kolijevkom flamenka u Andaluziji i po njemu je postao poznato turisti?ko mjesto koje svakodnevno privla?i turiste, da bi prisustvovali jednom ovakvom spektaklu u?ivo. [2]

Flamenko je na UNESCO -voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa ?ovje?anstva kao element kulturne ba?tine u ?paniji . [3] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za o?uvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je odr?ano od 15. do 19. novembra 2010. u Nairobiju u Kenijiu . [4]

Palos [ uredi | uredi izvor ]

Muzi?ki pravci flamenca u ?paniji zovu se palos .

Poredak abecednim redom:

Alborea | Alegrias | Bambera | Bulerias | Cabales | Campanilleros | Cantina | Cana | Caracoles | Carcelera | Cartagenera | Colombiana | Corrido gitano | Debla | Fandango | Fandanguillo | Farruca | Galeras | Garrotin | Granaina | Guajira | Jabera | Jota Flamenca | Liviana | Malaguena | Mariana-Flamenco | Martinete | Media | Media Granaina | Milonga | Minera | Mirabras | Nana - Flamenco | Petenera | Polo-Flamenco | Romance | Romera | Rondena | Rumba | Saeta | Seguiriya ili Siguiriya | Serrana | Sevillana | Solea | Tango | Tanguillo | Taranta | Taranta ili Taranto | Tiento | Tona | Trillera | Verdiales | Vidalita | Zambra | Zorongo

Najpoznatiji umjetnici [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]