| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Epilepsija
je poreme?aj funkcije
mozga
, a predstavlja naglo pra?njenje velikog broja
neurona
u mozgu ?to dovodi do epilepti?nih napada. Spada među ?esta oboljenja
neurologiji
. Na 1000 stanovnika oboli od 3 do 5 pacijenata.
Prema etiologiji mo?emo je podijeliti na
Simptomatska epilepsija podrazumjeva onu vrstu epilepsije koja se javlja kao simptom poznatog poreme?aja u
mozgu
. Naj?e??i poznati uzroci epilepsije su: povrede glave, krvarenja u mozgu, mo?dani udar, apscesi, bakterijski i virusni encefalitis, hirur?ke opercije na mozgu, komplikacije prilikom
poroda
ili rođenja,
alkohol
,
tumori
.
Idiopatska epilepsija je epilepsija nepoznatog uzroka.
Prema klini?koj slici epilepsiju djelimo na
- generaliziranu epilepsiju
- parcijalnu epilepsiju
Kod generalizirane epilepsije razlikujemo dvije vrste epilepti?nih napada:
O?ituje se naglim gubitkom svijesti. Prilikom pada, usljed gubljenja svijesti vrlo ?esto dođe do povreda glave. Napad se sastoji od dvije faze: kloni?na i toni?na faza. U toni?noj, po?etnoj fazi, koja traje dvadesetak do tridesetak sekundi bolesnik ima zgr?ene polusavijene ruke i ispru?ene noge, ne di?e, i postaje
cianoti?an
u licu.
Poslije toga prelazi u kloni?nu fazu, u kojoj bolesnik ponovo po?inje disati, pojavljuje se pjena na ustima koja mo?e biti i krvava zbog ugriza na jeziku koji je vrlo ?est, zatim se javljaju trzaji koji su simetri?ni i sinhroni. U ovoj fazi mo?e do?i i do popu?tanja
sfinktera
te se bolesnik vrlo ?esto nekontrolisano pomokri, a rjeđe
defecira
. Ova faza traje nekoliko minuta. Po zavr?etku napada, bolesnik ima
amneziju
za period napada, osje?a se iscrpljeno i pospano.
Ova vrsta epilepti?nog napada mo?e se javiti samostalno ili u kombinaciji sa ostalim oblicima epilepti?nih manifestacija. Ova vrsta napada se o?ituje kao kratkotrajni prekid kontinuiteta
svijesti
. Naj?e??e djeluje kao da se bolesnik zagledao u jednu ta?ku, a u rjeđem broju slu?ajeva mo?e automatski nastaviti zapo?etu radnju. Poslije malog napada, bolesnik ne osje?a umor, i nastavlja sa prethodno zapo?etom radnjom kao da se ni?ta nije dogodilo. Kao i kod velikog napada bolesnik se ne sje?a vremena kada je imao napad.
Parcijalna epilepsija nastaje pra?njenjem
nervnih ?elija
u ograni?enom djelu
kore velikog mozga
. Parcijalna epilepsija ima dvije vrste napada: motorni napadi i senzitivni napadi. Poseban vid epilepsije su Psihomotorna i Temporalna epilepsija.
Iako je nedovljan za sigurno dijagnosticiranje
EEG
ima veoma zna?ajnu ulogu u postavljanju dijagnoze. Pored detaljnog neurolo?kog pregleda i EEG-a neohodno je i uzeti detaljnu anamnezu bolesnika.