Emirat Dubai ( ??? )
Emirat
Dr?ava	Ujedinjeni Arapski Emirati
Glavni grad	Dubai
- Koordinate	25°16′0″N 55°18′0″E  /  25.26667°N 55.30000°E  / 25.26667; 55.30000
Povr?ina	3.885  km 2
Stanovni?tvo	2.213.845 ( 2013 )
Gusto?a	570 /km 2
Vlada
- Vođa	Muhammed bin Ra?id Al Maktum
Vremenska zona	UAEST ( UTC+4 )
Kod	AE-DU
Veb-sajt: http://www.dubai.ae/

Emirat Dubai ( arapski : ???? ?) jeste jedan od sedam emirata Ujedinjenih Arapskih Emirata . Nalazi se na obali Perzijskog zaliva .

Emirat Dubai se nalazi na Arapskom poluostrvu na obali Perzijskog zaliva , a ima povr?inu od 3.885 km². U emiratu ?ivi oko 2,2 miliona ljudi, ?ime je prestigao emirat Abu Dhabi te je sada najmnogoljudniji emirat u UAE. Emir Dubaija, ?ejh Muhammed bin Ra?id Al Maktum je potpredsjednik i premijer UAE (poglavar dr?ave je emir Abu Dhabija). Dominantni centar emirata, njegov glavni i najve?i grad je Dubai . Emirat se prostire od njega do duboko u unutra?njost dr?ave između Abu Dhabija na jugozapadu i Sharjah na sjeveroistoku. Eksklava emirata Dubai, Hatta, nalazi se u planinskom lancu Had?ar na granici sa Omanom . Najve?i dio emirata sa?injava pustinja .

Glavni grad emirata Dubai je istoimeni grad Dubai , te ponekad mo?e do?i do zabune pri kori?tenju tog pojma. Po?to gotovo 85% stanovni?tva emirata ?ivi u glavnom gradu, ^[1] u njemu se odvija gotovo cijeli privredni, socijalni, kulturni i politi?ki ?ivot ovog emirata. Sam grad, a donekle i emirat, poznat je po svojim mnogobrojnim spektakularnim građevinskim projektima poput visokih nebodera, trgova?kih centara, umjetno napravljenih ostrva i parkova za zabavu.

Izgled emirata se razlikuje od najve?eg emirata Abu Dhabija između ostalog i po tome ?to se pored puteva i autoputeva u Dubaiju ne nalaze zasađene palme i grmovi. Stoga su putni pravci mnogo ?iri, a građevine mnogo vi?e od onih u drugim emiratima.

Klima [ uredi | uredi izvor ]

Emirat Dubai ima vrlo vru?u i suhu klimu. Ljeta u emiratu su izuzetno vrela, vjetrovita i suha, uz prosje?nu dnevnu temperaturu oko 40 °C, dok su no?ne temperature oko 30 °C. Sunce sija gotovo cijele godine, sa vrlo malo obla?nih i ki?ovitih dana. Zime su tople i kratke sa prosje?nom dnevnom temperaturom oko 23 °C i najni?im no?nim temperaturama oko 14 °C. Koli?ina padavina posljednjih decenija je porasla i trenutno iznosi oko 1500 mm godi?nje. ^[2]

	Jan	Feb	Mar	Apr	Maj	Jun	Jul	Aug	Sep	Okt	Nov	Dec
Najvi?a prosje?na temperatura (°C)	24,0	25,4	28,2	32,9	37,6	39,5	40,8	41,3	38,9	35,4	30,5	26,2	Ø	33,4
Najni?a prosje?na temperatura (°C)	14,3	15,4	17,6	20,8	24,6	27,2	29,9	30,2	27,5	23,9	19,9	16,3	Ø	22,3
Padavine (mm)	15,6	25,0	21,0	7,0	0,4	0,0	0,8	0,0	0,0	1,2	2,7	14,9	Σ	88,6
Temperatura u °C ? padavine u mm Dijagram: Temperatura 24,0 14,3 25,4 15,4 28,2 17,6 32,9 20,8 37,6 24,6 39,5 27,2 40,8 29,9 41,3 30,2 38,9 27,5 35,4 23,9 30,5 19,9 26,2 16,3 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec Padavine 15,6 25 21 7 0,4 0 0,8 0 0 1,2 2,7 14,9 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec
Izvor: weatherbase

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Na obalama uskog zaliva Dubai, ve? dugo vremena postojalo je malehno naselje ribara i sakuplja?a bisera . Od 1833. po?ela je vladavina dinastije Maktum, koji su se uz podr?ku iz Sharjah, otcijepila od Abu Dhabija. Godine 1853. Dubai se ugovorom priklju?io Velikoj Britaniji , kojoj je povjerio odbranu i vanjsku politiku, te je tako postao dio takozvanih Trucial States (od engl. truce - mir, sporazum), kako su se tada zvali dana?nji Ujedinjeni Arapski Emirati.

U 20. vijeku, luka Dubai se razvila u jednu od najva?nijih trgova?kih centara zalivske regije. Tokom 1930tih po?ela je propadati industrija bisera, međutim ovdje se nije osjetilo privredno opadanje zbog smanjenja prihoda od pomorske trgovine kao u susjednim emiratima na obalama Perzijskog zaliva. Sa prvim bu?otinama nafte po?eo je 1966. i razvoj industrije nafte.

Dana 2. decembra 1971. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukinulo biv?u koloniju Trucial States , kojoj je pripadao i emirat Dubai, pa je progla?ena nezavisnost. Pod vodstvo Abu Dhabija, osnovani su Ujedinjeni Arapski Emirati od biv?ih Trucial States : Abu Dhabi, Dubai, Sharjah ( ?ard?ah ), Ajman ( Ad?man ), Fujairah i Umm al-Quwain. Kao sedmi i posljednji među Trucial States , federaciji je pristupio i emirat Ras al-Khaimah.

Vladaju?u porodicu emirata u najva?nijim organima uprave UAE tradicionalno predstavljaju premijer, ministri finansija i industrije kao i ministar odbrane.

Vladari emirata [ uredi | uredi izvor ]

Vladari emirata Dubai, među kojima su svi ?lanovi porodice Maktum, pojedina?no su ^[a] :

• Maktum bin Buti (1833?1852)
• Said bin Buti (1852?1859)
• Ha?er bin Maktum (1859?1886)
• Ra?id bin Maktum (1886?1894)
• Maktum bin Ha?er (1894?1906)
• Buti bin Suhail (1906?1912)
• Said bin Maktum (1912?1958)
• Ra?id bin Said Al Maktum (1958?1990)
• Maktum bin Ra?id Al Maktum (1990?2006), umro po?etkom 2006. tokom boravka u Australiji; a bio je i prijelazni predsjednik UAE 2. i 3. novembra 2004. nakon smrti tada?njeg predsjednika Zajid bin Sultan Al Nahjana
• Muhammed bin Ra?id Al Maktum (od 2006.)

Demografija i radne migracije [ uredi | uredi izvor ]

Kao i u drugim emiratima i ostatku dr?ave, i u Dubaiju su starosjedioci Emira?ani u manjini. Oko 85% stanovnika emirata su stranci, a oni pridonose najve?im dijelom privrednom kapacitetu. Najvi?e stranih radnika do?lo je iz ju?ne Azije ( Indija , Pakistan , Banglade? i ?ri Lanka ) i sa Filipina . Brojni su također i Afrikanci ( Sudan , Egipat , Al?ir , Somalija , Etiopija , Kenija , Nigerija , Tanzanija ), a ne?to manje brojni su Evropljani, Amerikanci i Kanađani.

?esto su vlasti od novoprido?lih migranata oduzimali paso?e. Po?to su uglavnom tra?eni mlađi, sna?niji mu?karci za slabije kvalificirane radove (najve?im dijelom na građevinama), trenutno je samo ?etvrtina svih građana ?enskog spola. Ova neravnote?a se tek po?ela smanjivati kada su vlasti dopustile da migranti dovedu svoje porodice sa sobom. ^[3]

Dok su starosjedila?ko stanovni?tvo i visokokvalificirani radnici iz Evrope i Amerike po pravilu relativno bogati i ?ive na visokom standardu, slabije obrazovana radna snaga raspola?e sa izuzetno niskim primanjima sa manje od 5 US$ dnevno.

Prema podacima iz svjetskog izvje?taja o blagostanju ( World Wealth Report ), u emiratu Dubai postoji oko 68.000 milionera (mjereno u ameri?kim dolarima), ?to ?ini oko 4,6% ukupnog stanovni?tva emirata. To predstavlja najgu??u koncentraciju milionera u svijetu. Ovaj odnos je jo? vi?e zapanjuju?i ako se uzme da najve?i dio od ovih 68.000 milionera otpada na 15% starosjedila?kog stanovni?tva, dakle među 200.000 stanovnika u emiratu. Prema podacima iz 2005. prosje?ni prihod po glavi stanovnika u emiratu iznosio je oko 28.000 US$.

Religija i jezik [ uredi | uredi izvor ]

Zvani?na dr?avna religija u emiratu Dubai, kao i u cijelim UAE, jeste islam . Ve?ina stanovnika Dubaija su suniti . Također, zbog useljavanja velikog broja stranih radnika, ima mnogo hindusa , sikha , ?iita i kr??ana . Katoli?ka ?upa grada Dubaija obuhvata oko 70.000 ?lanova. Dubai je jedini emirat u UAE u kojem postoji hinduisti?ki hram i sikhska gurduara (hram).

Zvani?ni jezik emirata i grada Dubai je arapski , a engleski je dosta ra?iren među stanovni?tvom. Gotovo svi mlađi starosjedioci Emira?ani i ve?i dio doseljenih stranih radnika mogu se vrlo dobro sporazumijevati na engleskom jeziku, ?to olak?ava svakodnevni ?ivot u ovoj vi?ejezi?koj, multikulturalnoj zajednici.

Od septembra 2006. u Dubaiju i op?enito UAE, vikend je određen na petak i subotu , a ranije je su to bili ?etvrtak i petak. Svi dr?avni i javni organi, institucije, ustanove, dr?avne i privatne ?kole se moraju organizirati po ovim pravilima. Međutim, za ve?i dio stranih radnika i imigranata, radna sedmica traje ?est dana, pri ?emu je vikend samo petak.

Sudstvo [ uredi | uredi izvor ]

Stranci (npr. turisti i strani radnici) ?esto nisu upoznati da je sudstvo u emiratu Dubai ?esto mnogo stro?ije nego u ostalim muslimanskim zemljama. Pravo u Dubaiju zasniva se na ?erijatu i u mnogim aspektima ne odgovara zapadnim zakonodavstvima, bilo po te?ini presuda kao i po pitanjima koje radnje predstavljaju kaznene delikte.

Tako, naprimjer, posjedovanje droge , pojavljivanje u javnosti u alkoholiziranom stanju, homoseksualnost i posjedovanje pornografskog materijala, te posjedovanje lijekova koji nisu lije?ni?ki propisani, ka?njavaju se razli?itim, vrlo visokim kaznama. ^[4]

Pa?nju međunarodne javnosti izazvao je u julu 2007. slu?aj jednog 15-godi?njeg Francuza, kojeg su u Dubaiju napale i seksualno napastvovale tri osobe, od kojih je jedna navodno bila inficirana virusom HIV-a , te su ga nakon pregleda kod ljekara, optu?ili da je homoseksualac. ^[5] Međutim, protiv mladi?a nije pokrenut sudski postupak. Kasnije, 12. decembra 2007. dva od tri napada?a su osuđena i ka?njena sa 15 godina zatvora. Drugi slu?aj desio je 2013. kada je jedna Norve?anka prijavila svog radnog kolegu policiji u Dubaiju zbog toga ?to je napastvovana. Međutim, ona je privremeno pritvorena a kasnije je na sudu osuđena na 16 mjeseci zatvora zbog vanbra?nog seksa , a dobila je i otkaz sa posla zbog nepristojnog pona?anja . ^[6] Nakon međunarodnih pritisaka, vlasti Dubaija su je oslobodile. ^[7]

Ka?njivi su također i slu?ajevi javnog pojavljivanja u odje?i suprotnog spola ( cross-dressing ) kao i transvestiti. Pokazivanje međusobne naklonosti ili bliskosti u javnosti (kao ?to su naprimjer poljupci ili izmjenjivanje nje?nosti) mo?e biti ka?njivo zatvorskim ili nov?anim kaznama, kao i deportacijom iz dr?ave. Naro?ito strogo je ka?njiv seks izvan braka , kao i zajedni?ki ?ivot parova koji nisu u bra?nim odnosima. ^[8]

Privreda [ uredi | uredi izvor ]

Dok su prije 1990. prihod od prodaje nafte iznosili oko 50% ukupnog bruto doma?eg proizvoda emirata, tako je 20 godina poslije on ?inio svega jo? 5% BDP-a. Ukupni BDP u 2007. iznosio je oko 198 milijardi dirhema (oko 42,5 milijarde eura ). Time je prihod po glavi stanovnika iznosio oko 31.000 eura.

Izuzetno brz rast emirata i grada Dubai tokom posljednjih nekoliko decenija, pored naftnog bogatstva, mo?e se pripisati vrlo liberalnoj privrednoj politici. Postoji vrlo malo propisa kojima se ograni?ava protok kapitala . Propisi o za?titi okoline su slabi, a kontrola finansija i privrednih tokova se gotovo i ne odvija. Osim toga, emirat Dubai se smatra i poreskom oazom. Gotovo da i nema direktnih poreza, kao ni poreza na dohodak niti poreza za kompanije, uz izuzetak nov?anih institucija i industrije nafte.

U slobodnim trgovinskim zonama (kao npr. Slobodna zona D?ebel Ali, Dubai Healthcare City), investitori dobijaju 50-godi?nju garanciju na bezporesko poslovanje. Privreda emirata Dubai je obilje?ena sa dvije dr?avne kompanije, Dubai World i ICD ( Investment Corporation of Dubai ). ^[9] U martu 2006. Dubai je donio zakon br. 7 o pravima vlasni?tva i unosima u katastarske knjige. Ovaj zakon regulira vlasni?tvo nad nekretninama i njihov upis u katastar. Trenutno se on bavi isklju?ivo vlasni?tvom nad vilama i velikim privatnim posjedima, odnosno objektima na ograni?enim zemlji?nim posjedima. Međutim, za ?esto preprodavane nekretnine u apartmanskim zgradama jo? uvijek nema strogo određene forme ni pravila, kojim se zakonski reguliraju unosi u posjedovne knjige. Prenos vlasni?tva je isklju?ivo mogu? samo preko dr?avnih agencija za nekretnine poput Emaar, Nakheel i Dubai Properties. Vlada danas nastoji da uskoro uvede regulaciju na jo? neke teku?e probleme u ovoj oblasti, kako bi stranim kupcima nekretnina pru?ila neophodnu pravnu sigurnost. Bud?et emirata puni se iz prihoda od nafte, a od nedavno prete?no od ugovornih transfera iz Abu Dhabija, te od carina i ne?to manje od indirektnih poreza. Porez na luksuzna dobra iznosi 10%, na duhan i duhanske proizvode 100%, porez na promet u ugostiteljstvu 5%, a porez na iznajmljivanje nekretnina 5 do 10%.

Turizam [ uredi | uredi izvor ]

Po?to su vlasti Dubaija spoznale da ?e naftne rezerve emirata biti iscpljene u bliskoj budu?nosti, u posljednjih nekoliko godina sve vi?e se ula?e u turizam . Među prvim turisti?kim projektima bila je izgradnja luksuznog kompleksa Medina D?umeira ( arapski : ????? ??????? dosl. grad D?umeira ), hotela Burj Al Arab i Jumeirah Beach Hotels , koji pripadaju Jumeirah Group, lancu hotela u vlasni?tvu Al Maktum, vladaju?e porodice u Dubaiju. Dubai je 2008. imao kapacitet od oko 28.000 hotelskih soba. Ve? godinama, turizam ima vrlo visoku stopu rasta i udjela u ukupnoj privredi emirata (2005. godine bilo je 6 miliona turista, a 2012. oko 10 miliona). ^{[10] [11]} Procjenjuje se da prihodi od turizma daju Dubaiju oko 26,2% ukupnih prihoda.

Od juna 2007. Dubai je vlasnik prekookeanskog broda Queen Elizabeth 2 , koji je ranije plovio pod zastavom britanskog Cunard Reederei . Dr?avna kompanija Istithmar World kupila je luksuzni prekookeanski brod za 100 miliona dolara i htjela je od njega napraviti plivaju?i hotel visoke klase sa vlastitim tr?nim centrom na njemu. ?etiri godine brod je zbog finansijske krize bio usidren i neupotrijebljen na pristani?tu u Port Ra?idu. Od augusta 2012. po?elo se sa njegovim renoviranjem za koje je planirano da od prvobitnih 1000 nastane samo 300 superluksuznih kabina i soba.

Industrija nafte [ uredi | uredi izvor ]

Privredni rast Dubaija u pro?losti se zasnivao na rezervama nafte, koje su omogu?ile ogromna ulaganja u infrastrukturu u posljednjih nekoliko decenija, i pored niskog poreza u toj oblasti. Međutim, rezerve nafte u emiratu su ograni?ene. Procjenjuje se da bi se one mogle iscrpiti u sljede?ih 10-15 godina. Stoga vlasti Dubaija ve? dugo poku?avaju da privredu u?ine manje zavisnom od nafte, te stoga promoviraju rast oblasti trgovine, finansija i turizma. Danas samo 5% bruto doma?eg proizvoda otpada na industriju nafte. ^[12]

Dok su s jedne strane zalihe nafte u emiratu Dubai gotovo iscpljene, s druge strane enormne zalihe u emiratu Abu Dhabi, koje ?ine oko 10% ukupne proizvodnje zemalja OPEC -a, mogu trajati jo? narednih 40-tak godina. Drugih pet manjih emirata u UAE gotovo i da nemaju naftne rezerve.

Trgovina [ uredi | uredi izvor ]

Dubai va?i za jedan od najve?ih trgova?kih centara Azije . Tome pridonose povoljan geografski polo?aj du? morskih i zra?nih puteva od Azije prema Evropi, kao i moderne i dobro opremljene luke Mina Ra?id i Jebel Ali , veliki i moderni aerodrom Dubai i tri posebne slobodne trgova?ke zone: Jebel Ali, Dubai Internet City i Međunarodni finansijski centar Dubai. Dubai također planira i izgradnju dosad najve?eg aerodroma na svijetu. Oko aerodroma, na ukupnoj povr?ini od 240 km ² trebao bi nastati cijeli trgova?ki i stambeni centar i grad. Prvi dio tog kompleksa Dubai Logistics City (Logisti?ki grad Dubai) trebao bi uskoro biti izgrađen i predstavljati prvi modul budu?eg prvog svjetskog aeropolisa . ^[13] Trgovina u Dubaiju ima vrlo dugu tradiciju. Ve? stotinama godina u zalivu su pristajale tradicionalne daue (vrsta broda), donose?i robu iz Indije i Kine na Arapsko poluostrvo .

Građevinski projekti [ uredi | uredi izvor ]

Dubai je posebno poznat po nekim od svojih spektakularnim građevinskim projektima. Ovdje je koncentrirano najve?i broj svjetskih teku?ih i planiranih projekata, koji su gotovo isklju?ivo finansirani putem kredita i imaju veliki ?pekulativni potencijal.

Razlog za dosada?nji nagli rast građevinskog sektora bili su mali poticaji i narud?be od dr?ave. Gotovo sve projekte finansirali su privatni investitori, a ?esto se finansijska konstrukcija ?irila preko mnogobrojnih fondova nekretnina. Uzrok tome su malobrojni propisi iz oblasti građenja i nebirokratski razvoj projekata putem posebno ovla?tenih kompanija, koje ?esto mogu i smiju zaobi?i dr?avne organe. Osim toga, motiv kao i kod svih investicija, su visoka o?ekivanja od budu?ih dobiti. Odobrenje za građenje za velike projekte izdaje li?no emir nakon predstavljanja projekta od strane investitora i bez prethodne provjere utjecaja građevine na okolinu ili u?e??a i mi?ljenja stanovni?tva. Ubrzanje ionako ve? brzog tempa investicija po?elo je ponovno od 2002. kada je stranim privatnim investitorima zakonski omogu?eno da dobiju zemlji?ta i udjele u nekretninama na nekim definiranim mjestima u Dubaiju.

Drugi razlog visokih o?ekivanih dobiti za investitore je ?elja i vizija emira Dubaija da od njega napravi globalnu prosperitetnu metropolu, koja se mo?e porediti sa gradom-dr?avom Singapurom . Pokazatelji od jeseni 2008. i neprekinut entuzijazam investitora za novim građevinskim projektima, ve? daje naznake da ?e se ova o?ekivanja vrlo brzo i ispuniti. Građevinski projekti bude interes turista i poslovnih ljudi i demonstriraju prosperitetnu privredu ovog emirata.

Sport [ uredi | uredi izvor ]

Najpopularniji sportovi u emiratu su nogomet i kriket . Pet klubova predstavljaju Dubai u Prvoj nogometnoj ligi UAE ( UAE Pro-League ): Al Wasl FC , Al-Ahli Dubai , Al Nasr SC , Al Shabab Al Arabi Club i Dubai Club . Al-Wasl je drugi klub po broju osvojenih naslova prvaka u ligi UAE, nakon kluba Al-Ain.

Dubai je također i doma?i godi?njeg Dubai teniskog prvenstva i teniskog turnira The Legends Rock Dubai , kao i klasi?nog golf turnira Dubai Desert Classic i Dubai World Championshipa. Svi ti sportski događaji privla?e mnoge sportske zvijezde ?irom svijeta. Dubai World Cup , prvenstvena utrka konja, odr?ava se svake godine na hipodromu Meydan.

Dubai je također i doma?in tradicionalnog turira u ragbiju , Dubai Sevens , koji je dio svjetske ragbi serije Sevens World Series . Godine 2009. Dubai je ugostio i 5. ragbi svjetsko prvenstvo Rugby Sevens . Automobilisti?ke utrke su također vrlo popularan sport u Dubaiju. Autodrom Dubai je popri?te mnogih auto utrka tokom cijele godine.

Velika zajednica Indijaca i Pakistanaca kao i doseljenika iz drugih dr?ava u kojima se igra kriket (?ri Lanka, Banglade?, Engleska , Australija i Ju?noafri?ka Republika ), donijele su i ovu igru koja se ra?irila u Dubaiju. Međunarodno vije?e za kriket (ICC) premjestilo je svoje sjedi?te 2005. godine iz Londona u Dubai. Grad je bio doma?in nekoliko pakistanskih me?eva, a dva nova travnata stadiona napravljena su u Dubai sportskom gradu . Također, ovdje je također odr?ano i nekoliko turnira u kriketu. ^[14]

Napomene [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

• Gerard Al-Fil: Leben und Arbeiten in Dubai , GD-Verlag 2009, ISBN 978-3-941045-09-5 .
• Elisabeth Blum, Peter Neitzke (ur.): Dubai. Stadt aus dem Nichts . Basel/Boston/Berlin 2009. 231 str. ISBN 978-3-7643-9952-8 .
• Bettina Muller: Glitzermetropole Dubai. Diversifizierung und Imagegestaltung einer auf Erdoleinnahmen aufgebauten Wirtschaft . Tectum-Verlag, Marburg 2010. 238 str. ISBN 978-3-8288-2375-4 .
• Michael Schindhelm: Dubaispeed. Eine Erfahrung . sa fotografijama Aurore Belkin. Munchen 2009. 256 str. ISBN 978-3-423-24768-9 .
• Heiko Schmid: Economy of Fascination: Dubai and Las Vegas as Themed Urban Landscapes , Borntraeger: Stuttgart 2009. XIII, 272 str. ISBN 978-3-443-37014-5 ( Urbanisierung der Erde , 11).
• John M. Smith: Dubai: the Maktoum Story , Books on Demand: Norderstedt 2006. 424 str. ISBN 3-8334-4660-9 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Dubai na Wikimedia Commonsu.

• Zvani?na stranica vlade emirata Dubai
• Web stranica o aktuelnim događajima u Dubaiju
• GEO reporta?a o Dubaiju Arhivirano 5. 4. 2012. na Wayback Machine