S Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Dedukcija
ili
Deduktivna logika
je
logi?ka
metoda. Predstavlja oblik posrednog zaklju?ka kod kojeg se zaklju?ni sud izvodi od op?eg ka posebnom ili pojedina?nom. Kada deduktivni zaklju?ak ima ta?no dvije premise (polazni sud) i konkluziju on se naziva
silogizam
. U zavisnosti od toga od kakvih je sudova građen mo?e biti: kategori?ki, hipoteti?ki i disjunktivni. Naj?e??i oblik silogizma je "kategori?ki silogizam", on je građen od tri kategori?ka suda, na primjer:
Svi
ljudi
(M) su
?iva bi?a
(P)
Bosanci su
ljudi
(M)
________________________
Bosanci
(S) su
?iva bi?a
(P)
Ovaj zaklju?ak se sastoji ta?no iz tri suda i tri razli?ita
pojma
. Pojmovi se razlikuju po obimu.
Pojam
koji ima naj?iri obim se naziva
terminus maior
-P, pojam sa naju?im obimom naziva se
terminus minor
-S, pojam sa srednjim obimom
terminus medius
-M.
Kategori?ki silogizam ima ?etiri osnovne figure koje zavise od polo?aja srednjeg termina:
- MP i SM = SP I figura: daare, lat.
- PM i SM = SP
- MP i MS = SP
- PM i MS = SP
|
---|
|
Glavna podru?ja
|
|
---|
Osnove
| |
---|
Spiskovi
| |
---|
|