Daorsoi ili Daorson ( gr?ki : ΔΑΟΡΣΩΝ ) bio je glavni grad heleniziranog ^{[1] [2]} Ilirskog plemena Daorsa ^[3] , danas u selu O?anji?i povrh Stoca (4?3. vijek p. n. e). Daorsi su bili ilirsko pleme koje je ?ivjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve i ovdje izgradilo svoj megalitski grad. Danas se na pustom podru?ju nekada?njeg grada Daorsona nalaze kamene ru?evine, brojni spomenici.

Ostaci ovog nekad najja?eg grada u ?irem podru?ju nalaze se u O?anji?ima, blizu Stoca u Bosni i Hercegovini . ?inile su ga tri cjeline.

Opis [ uredi | uredi izvor ]

Sredi?nje i najva?nije mjesto zauzima tvrđava ? akropola koja je bila opasana " kiklopskim " zidinama od golemih kamenih blokova (sli?an onima u Mikeni u Gr?koj ). U njoj su bili smje?teni svi va?niji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pru?a od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 metara, ?irok 4,2   m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.

Zaravan Banje [ uredi | uredi izvor ]

Ovdje se nalazilo planski organizirano naselje, podignuto nakon Akropole, na povr?ini od oko 15   ha. Mno?tvo ostataka raznih ve?ih i manjih objekata sa?uvani su u temeljnoj zoni. Izdvajaju se kvartovi s trgovima, nekropola, dvije gradske cisterne.

Podgradinski prostor (Greben) [ uredi | uredi izvor ]

Na isto?nim liticama, odmah ispod stjenovitog podno?ja Gradine, pa sve do 100 metara iznad obale rijeke Radimlje nalaze se terase usje?ene s jedne strane u ?ivu stijenu, a s druge oja?ane podzidom. Bile su povezane stepenicama s Akropolom. Na njima je otkriveno desetak stambenih objekata s pripadaju?im malim dvori?tima. Postojale su i manje horizontalne prometnice.

Daorsi su preuzeli gr?ki jezik i pismo , te su bili u stalnim trgova?kim vezama sa Grcima . Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike , ali najvredniji nalaz je bron?ana kaciga ukra?ena nizom gr?kih likova: Afrodite , Nike , Helija , Dionisa , Muza , Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sli?an natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji . Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama , 39 raznih nov?i?a (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. p. n. e, te devet sa gr?kim natpisom "ΔΑΟΡΣΩΝ" i likom lađe). ^[4] Novac je zna?io nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu s drugim narodima.

Propast grada [ uredi | uredi izvor ]

Nakon propasti ilirske dr?ave, Daorsi su pod patronatom rimske dr?ave, sa određenom autonomijom. Jo? prije propasti ilirske dr?ave Daorse su iz pravca rijeke Cetine napadali Dalmati , mo?no ilirsko ratni?ko pleme. Rat protiv Dalmata se vodio od 156. do 155. godine p.n.e. Rimljani su krenuli u ratne operacije protiv Dalmata iz Narone , gdje su imali jako upori?te i potporu Daorsa. Oni su Neretvu ?titili od Dalmata i prije dolaska rimske vojske u Naronu. U tom ratu Dalmati su te?ko pora?eni i oslabljeni za du?e vrijeme.

U vrijeme građanskih ratova između Cezarovih i Pompejevih pristalica na isto?noj obali Jadranskog mora opet su se Dalmati na?li na jednoj strani, a Daorsi na suprotnoj.

Iz podataka o ratovima rimskog pretora Vatiniusa protiv ilirskog plemena Dalmata , mo?e se prili?no ta?no utvrditi vrijeme uni?tenja grada Daorsona i definitivnog prekida ?ivota u tom gradu. Skoro je sigurno da su Delmati ba? u to vrijeme (44./43. godine) napali centar Daorsa, grad Daorsoi, i potpuno ga razorili. Tada je uni?ten i dio plemena Daorsa. Arheolo?ki materijal s Utvrđenja (Akropole), Banja i Grebena ispod Utvrđenja nije mlađi od sredine ili druge polovice I stolje?a p.n.e., ?to se podudara s pretpostavljenim vremenom Dalmatskog napada na grad i s prekidom ?ivota u tom gradu.

Na ru?evinama grada Daorsona nikada nije nastalo novo naselje. Pojedina?ni i rijetki nalazi zastupljeni su na tom prostoru iz raznih epoha i stolje?a, pa i najnovijeg vremena, jer su se ljudi tamo ?esto kretali.

Novi centar Daorsa razvio se u dijelu Vidova polja i dana?njeg Stoca po?etkom I stolje?a p.n.e. kao municipij Diluntum .

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Neretva

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

• Alojz Benac - đuro Basler - Borivoj ?ovi? - Esad Pa?ali? - Nada Mileti? - Pavao Anđeli? -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
• K. Hoermann i V. Radimsky, O?ani?i kod Stoca , GZM 1892. Sarajevo str. 40?46.
• đuro Basler, Gradina na O?ani?ima kod Stoca , Na?e starine III, Sarajevo, 1956. str. 79?94.
• Zdravko Mari?, Rezultati istra?ivanja utvrđenog ilirskog grada kod O?ani?a blizu Stoca (1890?1978) . Hercegovina 9, Mostar 1995, str. 43?93 / Hercegovina 10, Mostar 1995, str. 7?33.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

1. ^ The Art treasures of Bosnia and Herzegovina - đuro Basler, Mirza Filipovi?, Sulejman Bali?, 1987, stranica 28
2. ^ Gr?ki utjecaj na isto?noj obali Jadrana: zbornik radova sa znanstvenog skupa odr?anog 24. do 26. septembra 1998. godine u Splitu by Nenad Cambi, ISBN 9531631549 ,2002, stranica 432
3. ^ Henry A. Ormerod, Piracy in the Ancient World , JHU Press, 1924, p. 184.
4. ^ Dragi?evi?, I. Daorsi coins and a contribution to the understanding of the circulation of coinage in Daorsi territory 2016, 107-128,

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• Daorsoi na Wikimedia Commonsu