Cvijet je reproduktivni organ biljaka cvjetnica ( Magnoliophyta ), preobra?eni izdanak. Sadr?i reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je da proizvodi sjeme . Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta se razvijaju u plod . Kod vi?ih biljaka sjemenke slu?e za razvoj sljede?e generacije potomaka, kao primarni na?in razmno?avanja određene biljne vrste. ^{[1] [2]}

Pored uloge kao reproduktivnih organa biljke, cvjetovi su od davnina slu?ili ljudima u razne svrhe, po?ev od ukra?avanje svoje okoline , ali i kao hrana .

Cvijet se nalazi na cvjeti?tu, gornjem pro?irenom dijelu cvjetne stapke. Vanjski dijelovi cvijeta su ?a?ka i vjen?i?. ?a?ku ?ine lapovi,a vjen?i? ?ine latice. U unutra?njosti cvijeta nalaze se spolni dijelovi cvijeta. ?enski spolni dio cvijeta je tu?ak. Građen je od plodnice, vrata i nju?ke ili ?iga tu?ka . Donji pro?ireni dio tu?ka naziva se plodnica. U njoj se nalazi jedan ili vi?e sjemenih zametaka,a u svakom od njih je ?enska spolna ?elija . Pra?nici su mu?ki dijelovi cvijeta. Svaki pra?nik građen je od pra?ni?ke niti i pra?nice (antera) u kojoj su polenova zrnca. U svakom polenovom zrnu mu?ke spolne ?elije. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. Cvjetovi koji imaju tu?ak i pra?nike su dvospolni cvjetovi npr.jabuka,kru?ka,dunja. Oni cvjetovi koji imaju samo tu?ak ili samo pra?nike, jednospolni su npr. lijeska , orah , vrba , masla?ak . Cvat je skup cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Cvatovi mogu biti razli?ite građe. Razlikujemo glavicu ( masla?ak ),klas ( p?enica ),grozd ( vinova loza ) itd. Opra?ivanje je prijenos polenovih zrnaca na nju?ku tu?ka . Cvjetovi se opra?uju insektima i anemofilno , rijeđe se i samoopra?uju . ?ovjek obavlja umjetno opra?ivanje kako bi dobio nove odlike biljaka. Oplodnja je proces u kojem se mu?ka polna ?elija iz polenovog zrnca spu?ta kroz cjev?icu do sjemenog zametka,te se u njemu spaja s jajnom ?elijom. Nakon oplodnje, plodnica se tu?ka pove?ava i od nje se razvije plod,a ostali dijelovi cvijeta uvenu. Iz sjemenog zametka razvit ?e se sjemenka,a iz jajne ?elije klica.

Pregled [ uredi | uredi izvor ]

Cvjetovi su redovno jasno odvojeni od vegetativnh dijelova biljaka i zasebne su morfolo?ko-anatomske strukture. - Najpotpuniji su cvjetovi u obliku polumjeseca. Imaju upravilan oblik i obi?no su aktinomorfni (vi?esimetri?ni), tj. imaju dva simetri?na dijela na vi?e ravnina, naprimjer mak ) ili su zigoorfni ili jednosimetri?ne (imaju samo jednu ravninu simetrije, npr. Fabaceae ), rijetko bilateralne ili nesimetri?ne i izosimetri?ne.

Među glavnim obilje?jima pravog cvijeta je spolni dimorfizam , koji se o?ituje u strukturi i funkciji stabljika , kao mu?kih, te plodnih listova, kao ?enskih orgsna. Osim mu?kih i ?enskih reproduktivnih organa, cvjetovi imaju posebno neplodno (sterilno), ?esto ?ivopisno obojene listove, koji ?ine periant ili ocvije?e . Tipski cvijet je dvospolan (monoklinski ili hermafroditski), odnosno sadr?i i mu?ke i ?enske reproduktivne organe. Manje su uobi?ajeni jednospolni (diklinski) cvjetovi, zvani mu?ki, a ?enski ili plodni ako imaju samo plodne listove. Biljke sa jednospolnim cvjetovima mogu biti jednoli?ne (monecijske),kada se na istoj biljci razvijaju i mu?ki i ?enski cvjetovi (npr. kukuruz , grah , hrast bukva ) ili dvoecijski, kada se na jednoj jedinici nalaze samo mu?ki cvjetovi, a na drugoj samo ?enski (npr. vrba , topola ).

Cvjeti?te je kratka osovina cvijeta, na kojoj izrastaju svi ostali dijelovi cvijeta. U ve?ini dijelova cvijeta formiraju se određeni krugovi njegovih komponenti. Takvi se nazivaju cikli?ni i obi?no se sastoje od 4 ili 5 ciklusa (tetracikli?ki ili pentacikli?ki); rjeđe su kod ovih biljaka necikli?ki cvjetovi, ?ij su dijelovi raspoređeni u zavojite (spiralne, npr. magnolija ) ili hemikline strukture.

Osnovni dijelovi i zajedni?ke strukture kod cvjetnica , u potpuno razvijenom stsnju su cvasti , cvjetovi, pra?nici (andrecij) i plodni listovi (ginecij). Ocvije?e u cvijetu na cvasti je obi?no kratko, ravno, konveksno i/ili ?uplje. Polo?aj ostalih dijelova cvijeta na njemu ovisi o obliku ?a?ice i krunice. Latice, tj. krunica ili perijant ?titi spolne dijelove cvijeta, a razli?itim jarkim bojama i mirisima privla?i insekte za opra?ivanje . ?esto su svi listovi cvjetova jednakih oblika, veli?ine i boje, ?to se naziva perigon (npr. tulipan ). ?e??e se u cvijetu diferenciraju vanjski, obi?no zeleni, kaliks (?a?ica), od re?njeva ( sepala , ?a?i?nih listi?a). Krunica ( corrolla ), redovno je građena od latica ( petala ), obi?no ?ivih boja. Listovi cvjetova (perigon, ?a?ica, vijenac oli krunica) mogu se međusobno razdvajati ili spajati.

Pra?nici kod razli?itih grupa cvjetnica , građeni su od razli?itih materijala i mogu biti raznih oblika. Naj?e??e sastoji se od dva glavna dijela: tanke dr?ke ili niti ( filamentum ) i obi?no puno deblje pra?nice ( anthera ). Dr?ka antera je razli?ite debljine i du?ine, a sjede?e su bez dr?ke. Sastoje od dvije hemisfere ili teke ( thecae ) koje su međusobno povezane konektorom. Svaka biljka u pra?niku obi?no ima po dvije pra?nice. U njima nastaje polen , mu?ki biljni gamet . To su mikroskopski sitna zrnca koja po svom filogenetskom porijeklu i na?inu razvoja odgovaraju mikrosporama paprati , dok je sam polen homologan mikrosporangiji tih biljaka. Zrno polena obi?no je elipti?no ili okruglo, a njihov se zid sastoji od dvije membrane: unutra?nje, tanke i osjetljive ( intina ) i vanjske, guste i ?vrste ( egzina ),koja ima razna povr?inska zadebljanja, u obliku bodljica, bradavica i bora. Kad se otvori zrela pra?nica, iz nje izlaze polenova zrna, ?to je, prije svega, va?no za biljke koje se rasprostiru vjetrom, ili tako da vi?e njih ostane zajedno (?estokod biljaka koje opra?uju insekti). ?enski dio dvodijelnog cvijeta, sastoji se od plodnih listova koji formiraju sjemenske embrione (ovule), iz kojih se, nakon oplodnje, razvija sjeme . Na gornjem dijelu tu?ka nalazi se nju?ka ( stigma ) koja, prilikom oprs?ivanje, prihvata polen. Nju?ke razli?itih skupina biljaka razli?itih su oblika, bradavi?aste, dlakave, ra?irene ili sluzave na povr?ini, jednodijelne, dvodijelne ili vi?edijelne. Između nju?ke i plodnice ?esto se nalazi vrat tu?ka , koji je obi?no tanak. Njegova funkcija je da dovede nju?ku u povoljan polo?aj za opra?ivanje i da propustu i hrani polen u procesu oplodnje. Broj tu?aka u cvijetu i njihova struktura ovise o broju plodnih listova koji ?ine ginecij. Ako se ginecij sastoji od samo jednog plodnog listi?a, kao naprimjer u Fabaceae (mahunarki), tada u cvijetu postoji samo jedan tu?ak. Ako se ginecij sastoji od velikog broja plodnih listova, tada svaki plodni list formira poseban tu?ak (ginecij je tada apokarpan) ili su svi plodni listovi srasli u jednu gomilu (ginecij je sinkarpan). Sinkarpni ginecij ?esto je podijeljen u vi?e odjeljaka (pomo?u septa ), a nalazi se na cvasti kako bi mogao biti obrastao, podrastao ili nadrastao.

Cvjetovi golosjemenja?a razlikuju se od onih kod skrivenosjemenja?a , po nizu obilje?ja koja dokazuju njihov ni?i stepen razvoja. Kod dana?njih predstavnika, oni su uvijek jednospolni, u obliku resa ili ?i?arke, a i nemaju ?ivih boja. Opra?uju se redovno pomo?u vjetra , tj, one su anemofilne . Mu?ki se cvjetovi golosjemenja?a sastoje se od određenog (ponekad i velikoga) broja ljuskastih ili ?titastih pra?ni?kih listova, koji na donjoj strani imaju ve?i, neodređeni broj antera. ?enski cvjetovi su od ljuskastih ili ?titastih plodnih listova, a imaju ve?inom po 2 sjemena zametka, na otvorenim plodnim ljuskama, pa polenova zrna, prilikom opra?ivanja , padaju neposredno na mikropile sjemenih zametaka.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Cvjetnica

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Cvijet

1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics . Academic Press. ISBN   0-08-051404-9 . CS1 odr?avanje: ref=harv ( link )
2. ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (2010). The families of the monocotyledons . Berlin: Springer-Verlag. ISBN   978-3-642-64903-5 . Pristupljeno 10. 2. 2014 . CS1 odr?avanje: ref=harv ( link )