한국   대만   중국   일본 
Crnogorska antifa?isti?ka skup?tina narodnog oslobođenja - Wikipedia Idi na sadr?aj

Crnogorska antifa?isti?ka skup?tina narodnog oslobođenja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Narodnooslobodila?ki odbor za Crnu Goru i Boku (NOOCGB)
Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke (ZAVNOCGB)
Crnogorska antifa?isti?ka skup?tina narodnog oslobođenja (CASNO)
Grb
Vrsta
Vrsta Jednodomni sistem
Historija
Osnovano 8. februar 1942.
Raspu?teno 17. april 1945.
Sljedbenik Narodna skup?tina Crne Gore
Po?etak saziva 9. februar 1942.
Vodstvo
Predsjednik Niko Miljani? , KPJ
Broj zastupnika 65 (1942)
Mjesto zasjedanja
Mjesto ?etvrtog zasjedanje CASNO-a
Cetinje , Crna Gora

Crnogorska antifa?isti?ka skup?tina narodnog oslobođenja ( CASNO ) bila je najvi?e predstavni?ko i zakonodavno tijelo na teritoriji Crne Gore za vrijeme okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane Sila Osovine u Drugom svjetskom ratu . Imala je ukupno 4 zasjedanja. [1]

Proces institucionalne izgradnje CASNO tekao je postepeno. Po?etkom 1942. stvoren je Narodnooslobodila?ki odbor za Crnu Goru i Boku (NOOCGB), a krajem 1943. formirano je Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke (ZAVNOCGB), koje je u ljeto 1944. preraslo u CASNO. [2]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Pozadina [ uredi | uredi izvor ]

U aprilu 1941. Sile Osovine su izvr?ile invaziju i ubrzo okupirale Kraljevinu Jugoslaviju . Po?to je jugoslavenski poraz bio neminovan, Komunisti?ka partija Jugoslavije (KPJ) nalo?ila je svojih 8.000 ?lanova da skladi?te oru?je u i??ekivanju oru?anog otpora , [3] koji ?e se do kraja 1941. pro?iriti na sva podru?ja zemlje osim Makedonije . [4] Nadovezuju?i se na svoje iskustvo u tajnim operacijama ?irom zemlje, KPJ je nastavila sa organizovanjem jugoslavenskih partizana , [3] kao boraca otpora predvođenih Josipom Brozom Titom . [5] KPJ je ocijenila da je njema?ka invazija ( Operacija "Barbarossa" ) na Sovjetski Savez stvorila povoljne uslove za ustanak i njen politbiro je 27. juna 1941. osnovao Vrhovni ?tab Narodnooslobodila?ke vojske Jugoslavije sa Titom kao vrhovnim komandantom. [3]

Administrativna podjela Guvernorata Crne Gore .

Politika Kraljevine Italije prema Crnoj Gori od po?etka okupacije 1941. je bila obilje?ena dilemom da li anektirati ovu teritoriju, kao ?to je to urađeno sa Dalmacijom i dijelovima Slovenije , ili uz pomo? doma?ih izdajnika, obnoviti njenu fiktivnu nezavisnost u okviru novog Rimskog Carstva . Nakon velikog ustanka u Crnoj Gori u julu 1941. Italija je odustala od stvaranja marionetske Kraljevine Crne Gore i Musolinijevom odlukom 3. oktobra 1941. uspostavljen je Guvernorat za Crnu Goru sa sjedi?tem u Cetinju , a za guverner a je postavljen Alessandro Pirzio Biroli . Ubrzo nakon kapitulacije Italije , po ulasku njema?kih trupa u Crnu Goru, na Cetinju je 12. septembra 1943. uspostavljeno komadno podru?je ( Feldkommandtur ), koji je predstavljao vrhovnu vojnu i civilnu vlast nad okupiranom teritorijom. Na ?elu Feldkommandture nalazio se general - major Wilhelm Kaiper , koji je 30. septembra objavio proglas da preuzima vlast nad teritorijom. [6]

Legitimacija CASNO-a iz 1944. na ime Lidije Jovanovi? iz Podgorice .

Osnivanje i zasjedanja [ uredi | uredi izvor ]

Po?etkom 1942, predstavnici narodnooslobodila?kog pokreta (NOP) sa podru?ja centralne Crne Gore i Boke kotorske odr?ali su skup?tinu u Ostrogu i tom prilikom su izabrali Narodnooslobodila?ki odbor za Crnu Goru i Boku . [7]

Prvo zasjedanje [ uredi | uredi izvor ]

ZAVNOCGB je osnovan na zasjedanju narodnih predstavnika, odr?anom 15. i 16. novembra 1943. u Kola?in u. Ovo je ujedno bilo i prvo zasjedanje ZAVNOCGB-a, na kojem se konstituisalo kao najvi?e predstavni?ko i politi?ko tijelo narodnooslobodila?kog pokreta Crne Gore i Boke. Za predsjednika je bio izabran Niko Miljani? .

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ -a, stalno ja?anje Narodnooslobodila?ke borbe u Crnoj Gori poslije ovog zasjedanja i razvoj narodne vlasti omogu?ili su nove korake u izgradnji dr?avnosti Crne Gore .

Izvr?ni odbor ZAVNOCGB-a je 3. januara donio proglas u kojemu je pozvao stanovni?tvo na jo? odlu?niju antifa?isti?ku borbu protiv okupatora i doma?ih izdajnika.

Drugo zasjedanje [ uredi | uredi izvor ]

Grb Federalne Crne Gore (1945-1947).

Drugo zasjedanje ZAVNOCGB-a odr?ano je 16. februara 1944. u Kola?inu. Na zasjedanju je data puna podr?ka odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

Tre?e zasjedanje [ uredi | uredi izvor ]

Najzna?ajnije je bilo Tre?e zasjedanje, sazvano i odr?ano ponovo u Kola?inu od 13. do 15. jula 1944. Na njemu je ZAVNOCGB prerasrastao u CASNO, koji se konstituisao u najvi?e zakonodavno i izvr?no tijelo Crne Gore kao ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji . Izabrano je Predsjedni?tvo Skup?tine i ovla?teno da imenuje Nacionalni komitet oslobođenja Crne Gore, kao najvi?i izvr?ni organ, ?im za to budu postojali uslovi. Do osnivanja Nacionalnog komiteta, njegove je funkcije vr?ilo Predsjedni?tvo, koje je rukovodilo svim poslovima narodne vlasti preko Narodnooslobodila?kih odbora . Odluke donesene na ovom zasjedanju imale su po zna?aju i sadr?aju ustavotvorni karakter. Njima je izvr?eno konstituisanje vlasti u Crnoj Gori kao federalnoj jedinici jugoslavenske federalne dr?avne. [8]

Politi?ki i vojni rukovodioci na ?etvrtom zasjedanju CASNO-a.

?etvrto zasjedanje [ uredi | uredi izvor ]

Na ?etvrtom zasjedanju, odr?anom u oslobođenoj Crnoj Gori na Cetinju od 15. do 17. aprila 1945, CASNO je pretvoren u Crnogorsku narodnu skup?tinu kao najvi?i organ narodne vlasti i jedini zakonodavni organ. Narodnooslobodila?ki odbori su postali Narodni odbori, a sreske narodnooslobodila?ke skup?tine ? sreske skup?tine. Organizovana je prva narodna vlada na ?elu sa Bla?om Jovanovi?em . Odlukom ove Skup?tine, srezovi bjelopoljski i pljevaljski , nakon rasformiranja ZAVNO Sand?aka , uklju?eni su u sastav Crne Gore . [8]

Nastankom narodne vlade i daljom izgradnjom sistema narodne vlasti, na osnovu odluka ?etvrtog zasjedanja, okon?an je proces uspostavljanja nove crnogorske dr?avnosti.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

  • Rodoljub ?olakovi? - Zapisi iz oslobodila?kog rata , knjiga V. Sarajevo, 1966.
  • Petar Aligrudi?, "Karakter i zna?aj odluka Ostro?ke i prve i druge Kola?inske skup?tine za stvaranje nove dr?ave crnogorskog naroda", Pravni zbornik, br. 3, Titograd 1960, str. 93-100.
  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga VII). ?Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1968.
  • Ilustrirana povijest Narodnooslobodila?ke borbe u Jugoslaviji 1941-1945 . ?Stvarnost“, Zagreb 1973.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Laki?, Zoran (1963). Narodnooslobodila?ka borba u Crnoj Gori, 1941-1945: hronologija događaja (jezik: srpski).
  2. ^ Laki?, Zoran (1963). Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobodenja Crne Gore i Boke: zbirka dokumenata (jezik: srpski).
  3. ^ a b c Vuk?i, Velimir (2003). Tito's Partisans 1941?45 . Oxford, UK: Osprey Publishing. str. 10?11, 13?15. ISBN   1-84176-675-5 .
  4. ^ Tomasevich, Jozo (2001). War and Revolution in Yugoslavia, 1941?1945: Occupation and Collaboration . Stanford, California: Stanford University Press. str. 88, 114. ISBN   978-0-8047-0857-9 .
  5. ^ Ramet, Sabrina P. (2006). The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918?2005 . Bloomington, Indiana: Indiana University Press. str. 113. ISBN   9780253346568 .
  6. ^ Pajovi?, Radoje (1977). Vujovi?, Dimo (ured.). "Kontrarevolucija u Crnoj Gori 1941-1945" (PDF) . znaci.net . VI. Cetinje : Obod. Arhivirano s originala 26. 8. 2014 . Pristupljeno 15. 5. 2024 . CS1 odr?avanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a ( link )
  7. ^ Laki?, Zoran (1981). Narodna vlast u Crnoj Gori 1941-1945 (jezik: srpski). Obod.
  8. ^ a b Laki?, Zoran (1975). CASNO: Crnogorska antifa?isti?ka skup?tina narodnog oslobođenja 1944-1945: Zbirka dokumenata (jezik: srpski). Titograd : Istorijski institut SR Crne Gore.