Carl von Linne
Carl von Linne
Rođenje	( 1707-05-23 ) 23. maj 1707. Rashult , Stenbrohult, ?vedska
Smrt	10. januar 1778 (1778-01-10) (70 godina) Hammarby (blizu Uppsale ), ?vedska
Alma mater	Lunds universitet Uppsala universitet Universitetet i Harderwijk Teza: Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa
Poznat(a) po	Binomna nomenklatura Biolo?ka klasifikacija Taksonomija
Zna?ajna djela	Systema Nature Phylosophia Botanica Fundamenta Botanica Bibliotheca Botanica
Nagrade	Vitez Polarne Zvijezde
Potpis

Carl Nilsson Linnaeus (nakon dobijanja plemi?ke titule naziva se Carl von Linne a svoja djela na latinskom potpisuje kao Carolus Linnaeus , Rashult/Smaland, 23. maja 1707 ? Uppsala, 10. januara 1778 ) ?vedski je botani?ar .

Osniva? i prvi predsjednik ?vedske Akademije nauka i prirodoslovnog muzeja. Linne je jedan od najve?ih deskriptivnih botani?ara svih vremena. Stvorio je osnovu nomenklature ?ivotinjskog svijeta, uvođenjem binarne nomenklature , tako da svaka biljka i ?ivotinja imaju dva imena - roda i vrste. Linneov sistem nomenklature odr?ao se do na?eg doba. ^[1]

?ivot i djelo [ uredi | uredi izvor ]

Linnaeus je rođen u selu Smaland, u ju?noj ?vedskoj. Ve?i dio visokog obrazovanja stekao je na Univerziteu u Uppsali ( Uppsala University ), gdje je po?eo dr?ati predavanja iz botanike , u 1730 . Od 1735 . do 1738 . ?ivio je u Holandiji , gdje je studirao i objavio prvo izdanje svog kapitalnog djela Systema Naturae . Zatim se vratio u ?vedsku , gdje je postao profesor medicine i botanike u Uppsali. Tokom 1740-tih, upu?en je na nekoliko putovanja kroz ?vedsku da prikuplja kolekciju i klasificira biljke i ?ivotinje . Te aktivnosti je nastavio u 1750-tim i 1760-tim, uklju?uju?i i minerale . Prikupljene rezultate istra?ivanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih nau?nika u Evropi.

?vajcarski filozof Jean-Jacques Rousseau je poslao poruku: “Reci mu da znam da nije postojao ve?i ?ovjek na zemlji" . Njema?ki pisac Johann Wolfgang von Goethe je napisao: "Sa izuzetkom Shakespearea i Spinoze , znam da niko među nama vi?e ne ?ivi neko, koji me je dr?ao jo? pod tako jakim uticajem“ . ?vedski autor Augusta Strindberga je napisao: “Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“ . Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je pominjan i kao Princeps botanicorum (princ botani?ara), "Plinije sjvera" i "Drugi Adam". Također je smatran jednim od osniva?a moderne ekologije .

U botanici , Linnaeusova autorska skra?enice je L ., koja se koristi da ga ozna?i autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skra?enica Linn . Linnaeusova ostav?tina je i holotip (uzorak tipa) za vrstu Homo sapiens , jer nakon usvajanja Međunarodnog kodeksa zoolo?ke nomenklature , jedini poznati primjerak bio njegov opis. ^{[2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9]}

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Linnaeus je rođen u selu Rashult u Smalandu , ?vedska , 23. maja 1707 . Bio je prvo dijete Nicolausa (Nilsa) Ingemarssona (koji je kasnije usvojio prezime Linnaeus) i Christine Brodersonia. Njegov brat i sestre su Anna Maria Linnæa, Sofija Juliana Linnæa, Samuel Linnaeus i Emerentia Linnæa.

Godinu dana nakon rođenja Carla Linnaeusa, njegov djed Samuel Brodersonius je umro, a njegov otac Nils postao rektor Stenbrohulta. Carl je imao jednog brata, Samuela (koji ?e na kraju uspjeti da, kao i njihov otac, kao rektor Stenbrohulta, napi?e priru?nik o p?elarstvu ).

?ak i u svojim ranim godinama, ?inilo se da ima naklonost za biljke, posebno cvije?e. Kad god je bio uznemiren, dobio je cvijet, koji ga je odmah smirivao. Nils je provodio mnogo vremena u svom vrtu i ?esto pokazaivao cve?e i Carlu govorio njihova imena. Ubrzo je dje?ak dobio svoje par?e zemlje, gdje je mogao gajiti biljke .

Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga,u skandinavskih zemaljama, kori?ten je patronimski sistem imenovanja po ocu. Njegov otac je dobio prezime Ingemarsson jer je njegov otac bio Ingemar Bengtsson. Kada je Nils primljen na Universitet u Lundu , morao je da upi?e ime porodice. Usvojio je latinski naziv Linnaeus, prema gigantskoj lipi (ili lipama), ?vedski lind , koje su rasle na porodi?nom imanju. To ime je napisano sa ligaturom æ. Kad je Carl rođen, imenovan je kao Carl Linnaeus, po prezimenu njegovog oca. Sin se uvijek se pisao sa ligaturom ae , kako u rukopisanim dokumentima, tako i u publikacijama. Carlov patronimik bi bio Nilsson, tj zvao bi se Carl Nilsson Linnaeus.

Rano obrazovanje [ uredi | uredi izvor ]

Linnaeusov otac ga je u ranoj dobi po?eo podu?avati u osnovama latinskog jezika, religije i geografije. Kada je Linnaeus imao sedam godina, Nils je odlu?io da za njega anga?ira tutora. Roditelji su izabrali Johana Telandera, sina lokalnog Yeomana. Linnaeus ga nije volio, pi?u?i u svojoj autobiografiji da je Telander "bolje znao ugasiti talente djeteta nego ih razvijati".

Dvije godine nakon ?to je po?elo podu?avanje, upu?en je u Ni?u gimnaziju u Vaxjou, 1717 . Linnaeus je rijetko u?io, a ?esto i?ao na selo da tra?e biljke. Do?ao je do zadnje godine u Osnovnoj ?koli kada je imao petnaest godina. Uo?io ga je direktor, Daniel Lannerus, koji je bio također zainteresiran za botaniku. Lannerus je primijetio Linnaeusov interes u botanici i dao mu dio svog vrta.

Linnaeus je 1724 . po?ao u Vaxjo Katedralskola, gdje je studirao uglavnom gr?ki i hebrejski jezik , teologiju i matematiku , nastavni plan i program dizajniran za dje?ake koji se pripremaju za sve?enika. U posljednjih godinu dana u gimnaziji, Linnaeusov otac je posjetio profesore da pita kako napreduje u?enje njegovog sina. Na njegovo zaprepa??enje, ve?ina je rekla da dje?ak nikada ne?e postati nau?nik. Jedino je Rothman i ina?e vjerovao da bi Linnaeus mogao imati budu?nost u medicini. Doktor je ponudio da Linnaeus ?ivi sa njegovom porodicom u Vaxjou i da ga podu?ava u fiziologiji i botanici. Nils je prihvatio ovu ponudu.

Studij [ uredi | uredi izvor ]

Lund [ uredi | uredi izvor ]

Rothman je ukazivao Linnaeusu da je botanika ozbiljna tema. Predavao mu je klasifikaciju biljaka prema Tournefortovom sistemu. Linnaeus je u?io i o seksualnoj reprodukciji biljaka, prema Sebastienu Vaillantu. U 1727 ., Linnaeus, u 21. godini, upisano se na Lund University u Skanee. Bio je registriran kao Carolus Linnaeus , ?to je latinski oblik njegovog punog imena i prezimena, koji je i kasnije koristitio u publikacijama na latinskom.

Profesor Kilian Stobæus , nau?nik o prirodi, ljekar i histori?ar , ponudio je Linnaeusu podu?avanje i smje?taj, kao i kori?tenje njegove biblioteke, koja je uklju?ivala mnoge knjige iz botanike. Također je studentu dao besplatan ulaz na njegova predavanja. U slobodno vrijeme, Linnaeus je istra?ivao floru ?upanije, zajedno sa studentima koji su imali iste interese.

Uppsala [ uredi | uredi izvor ]

U augustu 1728 , Linnaeus je odlu?io da ode na Uppsala University po savjet Rothmana, koji je vjerovao da ?e biti bolji izbor ako Linnaeus studira i medicinu i botaniku. Rothman je preporu?io dva profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Uppsali: Olofa Rudbecka Mlađeg i Larsa Roberga. Iako su Rudbeck i Roberg bili nesumnjivo dobri profesori, do tada su bili stariji i nisu bili toliko zainteresirani za nastavu. Rudbeck vi?e nije dr?ao javna predavanja, a imao je druge koji su stajali uz njega. Predavanja iz botanike, zoologije , farmakologije i anatomije nisu bila na najboljem nivou. U Uppsali, Linnaeus je upoznao novog dobrotvora, Olofa Celzijusa, koji je bio profesor teologije i botani?ar amater. On je primio Linnaeusa u svoj dom i dozvolio da skoristi njegovu biblioteku, koja je bila jedna od najbogatijih botani?kih biblioteke u ?vedskoj.

U 1729 ., Linnaeus je napisao tezu, Praeludia Sponsaliorum Plantarum o spolnom razmno?avanju biljaka. To je privuklo Rudbeckovu pa?nju; u maju 1730 ., on je odabrao Linnaeusa za predavanja na Univerzitetu, iako je mladi? bio samo student druge godine. Njegova predavanja su bila popularna, a Linnaeus se ?esto obra?ao publici od 300 ljudi. U junu, Linnaeus je preselio iz Celzijusove ku?e kod Rudbecka da postane tutor za troje najmlađih, od njegovih 24 djece. Njegovo prijateljstvo s Celzijusom nije slabilo i oni su nastavili botani?ke ekspedicije. Tokom te zime, Linnaeus je po?eo da sumnja u Tournefortov sistem klasifikacije i odlu?io da stvori jedan svoj. Njegov plan je bio da biljke podijele po broju pra?nika i tu?kova . Po?eo da pi?e nekoliko knjiga, koje ?e kasnije rezultirati u, naprimjer, Genera Plantarum i Critica Botanica . Također je također napisao knjigu ( Adonis Uplandicus ) o biljkama koje su uzgajane u Botani?kom vrtu Uppsala.

Rudbeck i biv?i pomo?nik, Nils Rosen, vratili su se na Univerzitetu Mar 1731 . sa diplomom iz medicine. Rosen je po?eo da dr?i predavanja iz anatomije i poku?ao da preuzme Linnaeusova predavanja iz botanike, ali je Rudbeck to sprije?io. Do decembra, Rosen je Linnaeusa privatno podu?avao iz medicine. U decembru, Linnaeus je imao "neslaganja" sa Rudbeckovom suprugom i morao iseliti iz ku?e svog mentora; njegov odnos s Rudbeckom se nije bio prepreka za dalju saradnju. Za Bo?i?, Linnaeus se vratio ku?i u Stenbrohult da posjeti svoje roditelje, po prvi put nakon tri godine. Njegova majka je odobravala njegov propust da postane sve?enik i bila je zadovoljna ?injenicom da je nau?io predavati na Univerzitetu. ^{[10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] [17]}

Doktorat [ uredi | uredi izvor ]

One gradove u kojima je radio izvan ?vedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu 1735 .- 1738 .

Po povratku u Uppsalu, Linnaeusov odnos sa Nilsom Rosenom se pogor?ao, pa je rado prihvatio poziv studenta Claesa Sohlberga da provede Bo?i?ni odmor u Falunu sa Sohlbergovom porodicom Sohlbergov otac je bio rudarski inspektor, pa ga je Linnaeus posjetio u rudniku, u blizini Faluna. Sohlbergov otac je predlo?io Linnaeusu da povede njegovog sina u holandsku Republiku i dalje ga tamo podu?ava za godi?nju platu. U to vrijeme, holandska Republika je bila jedno od najpo?tovanijih mjesta za prou?avanje prirodne historije i zajedni?ko mjesto ?veđana za njihove doktorske studije. Linnaeus, koji je bio zainteresiran za oba prijedloga, prihva?a ponudu.

Kada Linnaeus stigao Harderwijk, odmah je po?eo raditi na sticanju diplome. U to vrijeme, Harderwijk je poznat po dodjeli "instant" akademskih zvanja, nakon svega sedam dana. Odmah je predao tezu o uzroku malarije , koju je napisao u ?vedskoj, i potom je branio uz javnu raspravu. Njegova disertacija, podnijeta je 23. juna, pod nazivom Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa ("Sve?ana teza u medicini, u kojoj je predstavljenA nova hipoteza o uzroku prekida groznice"). Zaklju?io je da se malarija javlja samo na mjestima gdje je zemlji?te bogato s glinom. Kako je danas poznato, bio je u pravu o uzroku, ali nije imao mikroskop da dovoljno dobro vidi malarijske parazite , koje su ?irili komarci u vodi u lokvama u brazdama. Ali bio je u pravu u predviđanju da je tradicionalna kineska medicina , uklju?uju?i upotrebu pelina (rod Artemisia ), potencijalni izvor lijeka za malariju. ( Artemizinini , izvedeni iz pelina, su sada glavni lijek za malariju.)

Sljede?i korak je da bio usmeni ispit i dijagnoza za pacijenta. Nakon manje od dvije sedmice, uzeo je diplomu i postao doktor, u dobi od 28 godina. Tokom ljeta, Linnaeus je sreo prijatelja iz Uppsale, Petera Artedija. Prije odlaska iz Uppsale, Artedi i Linnaeus su odlu?ili da, ako jedan od njih da umre, pre?ivjeli zavr?i posao onog drugog. Deset sedmica kasnije, Artedi se utopio u jednom od kanala u Amsterdamu , a njegov nedovr?eni rukopis o klasifikaciji riba je ostao Linnaeusu da ga zavr?i.

Objavljivanje Systema Naturae [ uredi | uredi izvor ]

Jedan od prvih nau?nika sa kojima se Linnaeus sasta0 u Holandiji bio je Johan Frederik Gronovius , kojem je Linnaeus pokazao jedan od nekoliko rukopisa koje je donio sa sobom iz ?vedske. Rukopis je opisivao novi sistem klasifikacije biljaka. Kada ga je Gronovius vidio, bio je vrlo impresioniran i ponudio da pomogne platiti ?tampanje. Uz dodatni nov?ani doprinos ?kotskog doktora Isaaca Lawsona, rukopis je objavljen kao Systema Naturae ( 1735 .).

U Holandiji se upoznao i s jednim od najuglednijih ljekara i holandskih botani?ara Hermanom Boerhaaveom , koji je poku?ao ubijediti Linnaeusa da tamo gradi karijeru. Boerhaave mu je ponudio put u Ju?nu Afriku i Ameriku, ali je Linnaeus odbio, navode?i da ne bi podnio vru?ine. Umjesto toga, Boerhaave ga je uvjerio da treba posjetiti botani?ara Johannesa Burmana . Nakon posete, Burman, impresioniran znanjem njegovim gosta, odlu?io je Linnaeus treba da ostane s njim tokom zime. Tokom tog boravka, Linnaeus je pomogao Burmanu u radu na Thesaurus Zeylanicus . Burman je zauzvrat pomogao Linnaeusu u radu na knjigama: Fundamenta Botanica i Bibliotheca Botanica .

Rektor Univerziteta u Uppsali [ uredi | uredi izvor ]

U 1750 ., Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, po?ev?i tako stvarala?ki period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Mo?da je najva?niji doprinos koji je dao tokom svog slu?bovanja u Uppsali bio predava?ki; mnogi njegovi u?enici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botani?ke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su bila vrlo popularna i ?esto su odr?avana u Botani?kom vrtu. Poku?ao je nau?iti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Jo? popularnije od predavanja, bile su botani?ke ekskurzije, koje su organizirane svake subote tokom ljeta, kada su Linnaeus i njegovi u?enici istra?ivali floru i faunu u blizini Uppsale.

Philosophia Botanica [ uredi | uredi izvor ]

Philosophia Botanica , Linnaeus je objavio 1751 . Knjiga sadr?i kompletan pregled sistema taksonomije koju je koristio u svojim ranijim radovima. Također sadr?i informacije i o tome kako se vodi dnevnik rada i zapa?anja na putovanjima i kako da se odr?ava botani?ki vrt.

Nutrix Noveca [ uredi | uredi izvor ]

U Linnaeusovo vrijeme, bilo je normalno za ?ene vi?e klase da imaju dojilje za svoje bebe. Linnaeus se pridru?io kampanji za okon?anje ove prakse u ?vedskoj i promovirao dojenje majke. Tako je 1752 . objavio tezu uz Fredericka Lindberga, ljekara-studenta, na osnovu svojih iskustava. U tradiciji tog perioda, ova disertacija je u su?tini imala smisao predsjedavaju?eg recenzenta ( prases ) za izlaganje koje je imao student. Linnaeusova 'disertacija' je prevedena na francuski jezik (J. E. Gilibert) u 1770 ., kao La Nourrice maratre, ou disertacija sur les apartmana funestes du nourrisage Mercenaire . Linnaeus je predlo?io da bi djeca mogla apsorbirati li?nost svojih dojilja kroz mlijeko. Divio se praksi brige o djeci kod Laponaca i naglasio kako su im zdrave bebe, u odnosu na one Evropljane koji su zaposlili dojilje. Pomenuo je i poređenje sa pona?anjem divljih ?ivotinja i naglasio kako nijedna od njih ne uskra?uje novorođen?adi maj?ino mlijeko. Mislio je da je njegov aktivizam odigrao ulogu u njegovom izboru termina Mammalia za klasu organizama.

Species Plantarum [ uredi | uredi izvor ]

Linnaeus je objavio i Species Plantarum , rads koji je sada međunarodno prihva?ena kao polazi?te moderne botani?ke nomenklature , u 1753 . Prvi tom je izdata 24. maja, a drugi tomu slijedi 16. augusta iste godine. Knjiga sadr?i 1.200 stranica i objavljena je u dva toma; opisano je preko 7.300 vrsta. Iste godine kralj ga je proglasio vitezom Reda Polarne Zvijezde; BIO JE prvi civil u ?vedskoj koji je postao vitez u ovoj oblasti. On je tada rijetko viđan da ne nosi oznake ?asti.

Glavne publikacije [ uredi | uredi izvor ]

• Systema Naturae je ?tampana u Hlandiji, 1735 . Rad je imao dvanaest stranica. Do trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, 1758 ., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta ?ivotinja i 7.700 vrsta biljaka. U njoj su uglavnom kori?tena, za to vrijeme, glomazna imena, kao ?to su Physalis annua ramosissima , Ramis angulosis glabris , Foliis dentato-serratis . Dopunjena su konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generi?kiog naziva, uz koji slijedi određuju?i epitet, kao npr. Homo sapiens . Druga (pridjevska) oznaka je slu?ila kao ' opis vrste (=razuimni, umni). Imena i sadr?aj vi?ih kategorija su građena i raspoređena na jednostavan i uredan na?in. Iako je sistem, sada poznat kao binomna nomenklatura djelomi?no bio razvijen (vidi: bra?a Gaspard Bauhin i Johann Bauhin ) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uklju?uju?i monospecijske rodove, a mo?e se re?i da je to definitivno popularizirao u nau?noj zajednici.

Nakon slabljenja zdravlja, Linnaeus, u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja Systema Naturae u dva razli?ita pravca. Poma?e da jo? jedan ?vedski nau?nik, Johan Andreas Murray odvojeno izda sekciju Regnum Vegetabile ( 1774 .), kao Sistema Vegetabilium , zbunjuju?e ozna?enu kao 13. izdanje. U međuvremenu se 13. izdanje ?itavog Sistema pojavilo i u dijelovima, između 1788 . i 1793 . To je bio preko Systema Vegetabilium da Linnaeus , pa je Lineov rad postao poznat u i u Engleskoj, nakon njegovog prijevoda sa latinskog, koji je priredilo Botani?ko dru?tvo Lichfield (1783-1785).

Ostala glavna Lineova djela su:

• Bibliotheca Botanica ( 1735 .);
• Fundamenta Botanica ( 1736 .);
• Genera Plantarum ( 1737 .);
• Critica Botanica ( 1737 .)
• Classes Plantarumu ( 1738 .)
• Hortus Cliffortianus ( 1738 .)
• Philosophia Botanica ( 1751 .)
• Species Plantarum ( 1753 .)
• Hundrastyp ( 1753 .)

Philosophia Botanica ( 1751 .)je sa?etak Linnaeusovih razmi?ljanja o klasifikaciji i nomenklaturi biljaka, kao i prethodno objavljenog rada u Fundamenta Botanica ( 1736 .) i Critica Botanica ( 1737 .). Ostale publikacije ?ine dio njegovog plana za reformu temelja botanike, a uklju?uju njegove Classes Plantarum i Bibliotheca Botanica : sve su ?tampane u Holandiji (kao i Genera Plantarum ( 1737 .) i Systema Naturae ( 1735 .), a Philosophia je istovremeno objavljena i u Stockholmu .

Lineovska taksonomija [ uredi | uredi izvor ]

Glavni Linneausov doprinos nauci je uspostavljanje univerzalno prihva?enih konvencija za imenovanje organizama jer njegova taksonomipredstavlja polazi?te suvremene dvo?lane nomenklature . ^[18] Tokom 18. stolje?a ?ire se znanja iz prirodne historije, kada je Linnaeus razvio ono ?to je postalo poznato kao Lineovska taksonomija ; sistem nau?ne klasifikacije se sada ?iroko koristi u svim biolo?kim naukama . Prethodni zoolog Rumphius ( 1627 .- 1702 .) u ovoj oblasti je sastavio klasifikacijski sistem, koji je bio, vi?e ili manje, pribli?an Lineovom, a njegovi materijali su doprinijeli kasnijem razvoju binomne nau?ne klasifikacije po Linnaeusu. ^[19]

Lineovov sistem klasifikovani prirode unutar hijerarhuje ugnje?đenja , po?iva na tri carstva . Carstva su bila podijeljena u klase, a one u redove, a odatle u rodove, koji su bili podijeljeni u vrste. ^[20] Ispod ranga vrste ponekad je prepoznavao ni?e taksone (neimenovanog) ranga . Oni su u međuvremenu dobili standardizirana imena kao ?to su sorta ? u botanici rasa ? u zoologiji. Moderna taksonomija uklju?uje i rang porodica (između reda i roda ), a rang koljeno između carstva i klase, koje nisu bile prisutne u Linnaeusovom originalnom sistemu. ^[21]

Linnaeusove grupe su zasnovane na zajedni?kim fizi?kim karakteristikama , a ne samo na razlikama. ^[21] Od njegovih ve?ih grupa, i dalje su u upotrebi samo one za ?ivotinje, a njihovo grupiranje samo je zna?ajno promijenilo koncepciju, kao ?to su na?ela na kojum je bazirano. Ipak, Linnaeus je zaslu?an za uspostavljanje ideje o hijerarhijskoj strukturi klasifikacije koja se zasniva na uo?enim karakteristikama i po?tovanju prirodnih odnosa. ^{[18] [22]} Iako su se podrazumijevaju?i detalji u vezi sa onim ?to se smatra da su nau?no "uo?ljive karakteristike" promijenili sa ?irenjem znanja (naprimjer, sekvenciranje DNK , koje je bilo nedostupno u Linnaeusovo vrijeme, pokazala se kao sredstvo i zna?ajan alat za klasifikaciju ?ive?ih organizama i uspostavljanje njihovih evolucijskih veza i odnosa ), osnovni princip je ostavio svoj trag.

Pogled na ?ovje?anstvo [ uredi | uredi izvor ]

Prema njema?kom biologu Ernstu Haeckelu , pitanje ?ovjekovog porijekla je otvoreno u Linnaeusovim djelima. Pomogao je budu?a istra?ivanja u oblast prirodnih nauka o ?ovjeku, opisuju?i ljude ba? kao ?to je opisao bilo koje druge ?ivotinje ili biljke . ^[23]

Anthropomorpha [ uredi | uredi izvor ]

Po?inju?i prvo izdanje Systema Naturae , Linnaeus je klasificirao ljude među primate (kako su kasnije nazvani). Tokom boravka u Hartekampu, imao je priliku da ispita nekoliko majmuna i istakao sli?nosti između njih i ?ovjeka. Naglasio je da u osnovi imaju istu anatomiju, a izuzev govora , nije na?ao druge razlike. Frangsmyr et al. (1983) citiraju Linnaeusa, obja?njavaju?i da stvarne su razlika nu?no odsutne iz njegovog sistema klasifikacije, ako to nisu bile morfolo?ke karakteristike: "Ja dobro znam ?ta je sjajno velika razlika koja postoji [između] ?ovjeka i be?tije (doslovno, "zvijer", to jest, ne-ljudska ?ivotinja) kad ih gledam iz ugla moralnosti . ?ovjek je ?ivotinja za koju je Kreator vidio da se uklapa u ?ast s takvim veli?anstvenim umom i podrazumijevaju?e usvojenim sposobnostima koje ga pripremaju za plemenitiji ?ivot" , ^[24] među kojima Linnaeus navodi zna?ajan kapacitet za uo?avanju uzroka, kao i razlikovanje karakteristika ljudi.

Ovaj dio Lineove klasifikacije je pretrpilo kritiku drugih, tada poznatih biologa, kao ?to su Johan Gottschalk Wallerius , Jacob Theodor Klein i Johann Georg Gmelin na terenu da je nelogi?no da se ?ovjek opi?e kao "?ovjekoliki". ^{[25] [26] [27] [28] [29]}

Ostali koji slijede su bili skloniji davanju ljudima posebnog mjesta u klasifikaciji. Johann Friedrich Blumenbach je u prvom izdanju svoje knjige Manual of Natural History ( 1779 .), predlo?io da se primati podijele u Quadrumana (?etveroruki, odnosno repati i bezrepi majmuni ) i Bimana (dvoruki, odnosno ljudi). Ovo su preuzeli i neki drugi ugledni prirodnjaci, prije svih Georges Cuvier . Neki su podigli razliku ?ak na razinu reda . Međutim, mnoga zajedni?ka obilje?ja ljudi i drugih primata ? a posebno velikih majmuna ? jasno je pokazala da razlike nemaju nau?ni smisao. Charles Darwin je u Porijeklu ?ovjeka ... 1871 . napisao:

Ve?i broj prirodnjaka koji uzimaju u obzir cijelu strukturu ?ovjeka, uklju?uju?i i njegove mentalne sposobnosti, prati Johanna Friedricha Blumenbacha i Georgesa Cuviera, te su stavljili ?ovjeka u poseban red, pod naslovom Bimana , a samim tim i na jednakost s redovima Quadrumana , Carnivora , itd. Mnogi na?i nedavni najbolji prirodnjaci su ponavljali onaj pogled koje je prvi predlo?io Linnaeus, a koji je tako izvanredan u svojoj mudrosti, i stavlli ?ovjeka u isti red sa Quadrumana , pod nazivom Primata . Pravda ovog zaklju?ka ?e biti prilo?ena: na prvom mjestu, moramo imati na umu komparativne bezna?ajnosti razvijenosti mozga u ?ovjeka, za klasifikaciju i da je sna?no obilje?ena razlika između lobanje ?ovjeka i Quadrumana (u zadnje vrijeme insistira Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff, Christoph Theodor Aeby, i drugi), o?igledno proizlaze iz njihovog razli?ito razvijenog mozga. Na drugom mjestu, moramo imati na umu da su skoro sve druge i va?nije razlike između ?ovjeka i Quadrumana o?igledno po svojoj prirodi adaptacijske, a odnose se uglavnom na uspravan polo?aj ?ovjeka; kao ?to je struktura ruku, stopala, i karlice, zakrivljenost ki?me, i polo?aj glave.

Pokazalo se da su, u to pogledu, teolo?ki problemi dvostruki: prvo, svrstavanje ?ovjeka u isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna ?e smanjiti njegov duhovno vi?i polo?aj, za koji ?ovjek pretpostavlja da se nalazi u velikom lancu bi?a, i drugo, zato ?to Biblija ka?e da je ?ovjek stvoren na sliku Boga ^[30] ( teomorfizam ). Ako repati/bezrepi majmuni i ljudi nisu bili jasno i zasebno stvoreni, to bi zna?ilo da su i oni nastali u liku Boga. To je ne?to ?to mnogi nisu mogli prihvatiti. ^[31] Sukob između pogleda na svijet , jo? uvijek traje, kontroverza stvaranje-evolucija , ozbiljnoje po?eo sa objavljivanjem knjige Porijeklo vrsta... Charlesa Darwina , 1859 .

Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju Systema Naturae je predstavio nove termine, uklju?uju?i i Mammalia i Primati , od kojih se potonji mo?e zamijeniti sa Anthropomorpha ^[32] , a ljudima je dao puno binominalno ime Homo sapiens . ^[33] Nova klasifikacija dobila je manje kritika, ali mnogi prirodni istori?ari su i dalje vjerovali da je degradirao ljude sa njihovog biv?eg mjesta vladara nad prirodom, a toga nije bilo. Linnaeus je vjerovao da ?ovjek biolo?ki pripada ?ivotinjskom carstvo i morao je biti u njega uklju?en.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Historija botanike
• Biolo?ka klasifikacija
• Taksonomija
• Biosistematika

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Dopunska literatura [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Carl von Linne

Biografija

• Biography at the Department of Systematic Botany, Uppsala University|University of Uppsala
• Biography at The Linnean Society of London
• Biography from the University of California Museum of Paleontology
• A four-minute biographical video from the London Natural History Museum, London|Natural History Museum on YouTube
• Biography from Taxonomic Literature, 2nd Edition. 1976?2009.

Resursi

• Djela ?iji je autor Carl von Linne na Projektu Gutenberg
• The Linnean Society of London
• The Linnaeus Apostles
• The Linnean Collections
• The Linnean Correspondence
• Linnaeus' Disciples and Apostles
• The Linnaean Dissertations
• Linnean Herbarium
• The Linnæus Tercentenary Arhivirano 12. 9. 2016. na Wayback Machine
• Works by Carl von Linne na Biodiversity Heritage Library
• Digital edition: "Critica botanica" na University and State Library Dusseldorf
• Digital edition: "Classes plantarum seu systemata plantarum" u Univerzitetska i dr?avna biblioteka Dusseldorf
• Oratio de telluris habitabilis incremento Arhivirano 29. 10. 2020. na Wayback Machine (1744) - cijeli digitalni faksimil iz biblioteke Linda Hall

Ostalo

• Linnaeus was depicted by Jay Hosler in a parody of Peanuts titled " Good ol' Charlie Darwin ".
• 15 March 2007 issue of Nature featured a picture of Linnaeus on the cover with the heading "Linnaeus's Legacy" and devoted a substantial portion to items related to Linnaeus and Linnaean taxonomy.
• definition of the order Primates Arhivirano 2. 12. 2010. na Wayback Machine mentioned by Carl Zimmer
• Ginkgo biloba tree at the University of Harderwijk , said to have been planted by Linnaeus in 1735