Boris Godunov
Car Rusije
Vladavina	21. februar 1598. - 23. april 1605.
Prethodnik	Fjodor I
Nasljednik	Fjodor II
Krunidba	1. septembar 1598.
Supru?nik	Marija Grigorievna Skuratova-Belskaya
Djeca	Fjodor II, car Rusije Ksenija Borisovna Godunov
Otac	Fjodor Ivanovi? Godunov
Majka	Stepanida Ivanovna
Rođenje	1551.
Smrt	23. april 1605. (u 54. godini) Moskva , Rusko carstvo
Mjesto sahrane	Katedrala sv. Sergeja

Boris Godunov ( 1552 - 13. april 1605 ) je bio regent Rusije od 1584 . do 1598 . godine, te veliki knez Moskve i car Rusije od 1598 . godine. ^[1]

Put na vlast [ uredi | uredi izvor ]

Boris Godunov je poticao iz familije tatarskih korjena koja se s podru?ja Zlatne Horde doselila u podru?je Rusije tokom XIV vijeka. Svoju mladost on pro?ivljava tipi?nim ?ivotom tada?njih obi?nih ruskih stanovnika. O?eva smrt krajem 1560-tih godina stvara potrebu budu?em caru da nađe svoje zanimanje. Njegov izbor tada pada na posao "Opri?nika" u tada omra?enim specijalnim odredima cara Ivan IV Grozni . Njegova karijera dobija naglo ubrzanje kada se 1571 . godine on ?eni za k?er Skuratova koji vr?i du?nost zapovjednika "Opri?nine". Smrt za?titnika u ratu s Litvom 1573 . godine i ukidanje "Opri?nine" nije uspjelo sprije?iti napredak karijere tada ve? o?ito pragmati?nog Borisa Godunova. Tokom tih sedamdesetih godina ovaj uspje?ni politi?ar polagano, ali sigurno napreduje od ?asnika "Opri?nine" do savjetnika cara Ivana IV Groznog . Taj njegov uzvi?eni status je potvrđen 1580 . godine kada se svi pripadnici familije Godunov pozivaju na vjen?anje cara s Marijom Nagajom. Te godine ujedno Boris Godunov i car Ivan Grozni zaklju?uju vjen?anje između Borisove k?eri i Ivanovog maloumnog sina Fjodora I . Va?nost Godunova za cara Ivan IV Grozni ubrzo nakon tih događaja pada, samo da bi se ona vratila u posljednjoj godini njegova ?ivota. U tim posljednjim mjesecima car dr?i Borisa blizu sebe, ali s druge strane po?inje raditi na rastavi princa Fjodora I i Irene Godunov po?to nemaju djece. Taj projekt na kraju propada carevom smr?u od posljedica trovanja. Nalaze?i se pored samrtne postelje Ivana Groznog on uspijeva dobiti du?nost regenta zajedno s Nikitom Romanovi?em ujakom novog cara. Njegovom smr?u 1587 . godine sva vlast neupitno pada u ruke Borisa Godunova. ^[2]

Regent [ uredi | uredi izvor ]

Smr?u staroga cara ni?ta se zna?ajnije u Ruskoj polici nije primjenilo. Potrebu za rastavu novoga cara Fjodora I od Godunove k?erke su uvidjeli crkva i bojari pa je u tome smislu organizirana neuspjela zavjera. Njegova potom pobjeda protiv Tatarske plja?ka?ke horde 1590 . godine mu donosi napokon popularnost koja odmah propada sljede?u godinu kada umire "nesretnim" slu?ajem carev brat i prestolonasljednik Dimitrije . Krivica za tu smrt opravdano ili ne pada na du?u Borisa Godunova ?iji zadatak zajedno s regenstvom je bila za?tita djece starog cara. U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo cijelom dr?avnom teritoriju. Niti teritorijalno ?irenje na ra?un ?vedske niti gradnja novih gradova Caricina , Samare, Saratova i Vorone?a tu ?injenicu nije moglo promijeniti. Smrt jedini k?eri Fjodora I je tu mr?nju dodatno uve?alo bez obzira ?to je ona bila i Borisova unuka.

Car [ uredi | uredi izvor ]

Smrt cara 7. januara 1598 . godine je otvorila put do krune dotadađnjeg regenta, ali znaju?i svoj nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tra?e?i potvrdu od parlamenta. Kada su ga upla?eni zastupnici jednoglasno potvrdili za car 21. februara 1598 . On je titulu napokon prihvatio bez obzira ?to su pripadnici bojarske dinastije ?ujski imali na nju prava kao najbli?i rođaci pokojnog vladara ili mo?da ?ak Marija od Stavrise, k?er brata Ivana Groznog .

Bez obzira na ta legalnija prava na carsko dostojanstvo car je sada bio Boris Godunov. On tada samo nastavlja politiku iz regenstva svojim poku?ajima ja?anja Rusije i tra?enja izlaska na Balti?ko more. Bez obzira na velikih broj tako poduzetih mjera za dobrobit dr?ave on niti tada nije bio prihva?en. Odgovori na sumnje ili ?ak i zavjere bojara postaju oni isti iz po?etka njegove karijere. Boris Godunov tada postupa ponovno kao "Opri?nik" koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje neprijatelje.

Pobuna [ uredi | uredi izvor ]

Te mjere su na kraju izazvale op?e narodno vrijenje koje samo ?eka svoga vođu. On se tada pojavljuje u liku osobe koja se predstavlja kao princ Dimitrije koji je uspio pre?ivjeti atentat iz 1591 . godine. Njegov poziv na bunu s podr?kom Poljske i Litve rezultira stvaranjem pobunjeni?ke vojske koja po?inje rat u lipnju 1604 . godine. Pobunjenici najprije pobjeđuju Borisove trupe i osvajaju ?ernigov i Kursk . U drugoj bitki sljede?e godine lojalisti su pobjedili dovode?i do op?eg rasula u pobunjeni?kim redovima. Iznenadna prirodna ili ne smrt Borisa Godunova 13. aprila 1605 . godine tu situaciju naglo mijenja.

U Moskvi Boris Godunov je naslijeđen od svoga sina Fjodora II .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Prethodi:	car Rusije	Slijedi:
Fjodor I		Fjodor II

Commons ima datoteke na temu: Boris Godunov