Blago Sierra Madre
je ameri?ki dramski avanturisti?ki neo-vestern film snimljen 1948. Scenarij je napisao i re?irao
John Huston
. To je adaptacija
Travenovog
istoimenog romana iz 1927. To je pri?a koja se de?ava u
Meksiku
tokom 1920-ih o dva finansijski o?ajna Amerikanca, Fredu C. Dobbsu (
Humphrey Bogart
) i Bobu Curtinu (
Tim Holt
), koji se u po?etku nerado pridru?uju starom Howardu (
Walter Huston
, re?iserov otac) u potrazi za zlatom.
Blago Sierra Madre
bio je jedan od prvih holivudskih filmova koji su bili snimani na lokacijama izvan
Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
, u dr?avi
Durango
a uli?ne scene u
Tampicu
, Meksiko, iako su mnoge scene snimane u studiju i na drugim mjestima u SAD-u. Film je prili?no vjeran izvornom romanu. 1990, film je odabran na ?uvanje u
Nacionalnom filmskom registru
pri
Kongresnoj biblioteci
kao "kulturno, historijski ili estetski zna?ajan".
[2]
1920-ih godina nasilje usljed
meksi?ke revolucije
se uveliko sti?alo, iako su ra?trkane bande razbojnika nastavile da terori?u sela. Novoosnovana post-revolucionarna vlada oslanjala se na djelotvornu, ali nemilosrdnu Federalnu policiju, poznatiju pod nazivom
Federales
, koji patroliraju udaljena podru?ja i uni?tavaju bandite.
Stranci, kao ?to su trojica kopa?a zlata iz SAD-a (Fred, Bob i Howard), bili su suo?eni sa stvarnim rizikom da budu ubijeni od strane bandita ukoliko bi se slu?ajno sreli. Razbojnici bi do?ivjeli sli?nu sudbinu kad bi bili zarobljeni od strane meksi?kih "Federalesa" ili vojnih jedinica. Na licu mjesta, banditi bi bili prisiljeni da kopaju vlastite grobove i da ispu?e "posljednju cigaretu" prije nego ?to bi smrtna kazna bila izvr?ena.
Isje?ak iz filma
Dobbs (
Humphrey Bogart
) i Curtin (
Tim Holt
), prevareni za obe?ano pove?anje plata i u o?ajnom stanju, upoznaju starog kopa?a Howarda (
Walter Huston
) u meksi?kom naftnom gradu
Tampicu
. Oni odlu?uju da se obogate potragom za zlatom u dalekim planinama
Sierra Madre
.
Ukrcavaju se na voz i u putu pre?ivljavaju napad bandita. U pustinji, Howard se dokazuje kao najizdr?ljiviji i sa najvi?e znanja; upravo je on taj koji otkriva zlato koje tra?e. Po?inju iskopavanja u rudniku, i vade mnogo zlata. Pohlepa ubrzo preovladava, i Dobbs po?inje da gubi svoje povjerenje i razum, i ?udi da prigrabi svo blago. Dobbs se bez razloga boji da ?e biti ubijen od strane svojih partnera.
Zatim se pojavljuje ?etvrti Amerikanac po imenu James Cody (
Bruce Bennett
), koji uzrokuje moralnu raspravu o tome ?ta da rade sa novim strancem. Oni odlu?uju da ubiju Codyja, ali ba? kad mu se njih trojica pribli?avaju s pi?toljima i pripremaju se da ga ubiju, banditi se ponovo pojavljuju, pretvaraju?i se da su oni
Federalesi
. Dobbs ih pita gdje su im bed?evi ali banditi odgovaraju da nema potrebe da pokazuju nikakve "smrdljive bed?eve." Nakon pucnjave s banditima, u kojoj je ubijen Cody, pojavljuju se prave trupe Federalesa i daju se u potjeru za banditima.
Howard je pozvan da pomogne nekim lokalnim seljacima u spa?avanju jednog djeteta. Sutradan seljaci ga pitaju, bez mogu?nosti da odbije, da se vrati u selo da mu se odu?e. On ostavlja svoje zlato Dobbsu i Curtinu. Dobbsova paranoja se poja?ava, a Curtin se stalno svađa s njim, sve do jedne no?i kada Curtin zaspi, a Dobbs ga zarobljava, odvodi ga iza logora, puca u njega i grabi svo zlato za sebe ostavljaju?i Curtina da umre. Međutim, ranjeni Curtin pre?ivljava i tokom no?i odlazi dalje puze?i.
Dobbs je kasnije do?ekan u zasjedu i ubijen od strane bandita. Neznaju?i banditi misle da su Dobbsove vre?e sa neprerađenim zlatom samo pune pijeska, i oni razbacuju zlato u vjetar. Curtina pronalazi jedan seljak i odvodi ga u selo kod Howarda, gdje se on oporavlja. Banditi poku?avaju prodati magarce, ali jedno dijete prepoznaje magarce i Dobbsovu odje?u i prijavljuje ih policiji. Razbojnici su zarobljeni, osuđeni na smrt i prisiljeni da kopaju vlastite grobove prije nego ?to budu pogubljeni. Curtin i Howard za samo nekoliko minuta propu?taju priliku da budu svjedoci izvr?enja presude nad banditima od strane Federalesa. Kad su stigli nazad u grad, saznali su da je zlato nestalo.
Dok su provjeravali podru?je gdje su banditi rasuli zlato, Howard shvata da su vjetrovi raznijeli zlato. Smireno prihvataju gubitak, a zatim se razilaze, Howard se vra?a u selo, gdje mu seljaci nude stalni dom i polo?aj ?asti u ovom selu, a Curtin se vra?a nazad ku?i u SAD.
Film je sniman u periodu od sredine februara do kraja jula 1947. Scene kod rudnika snimljene su za deset dana blizu
Kernvillea
u nacionalnom parku
Sequoia National Forest
u centralnoj Kaliforniji. Ostale scene su snimane u planinama
San Jose de Perua
zapadno od
Mexico Cityja
. Svoje iskustvo tokom ratnih snimanja na
Aleutima
i u
Italiji
, Huston koristi u ovom filmu kako bi do?arao neprijateljske zaba?ene predjele ispunjene opasno??u kao i napetostima u grupi gramzivih kopa?a. Tokom snimanja u planinama gluma?ka ekipa se ?alila na lo?u ishranu i te?ke uslove za rad.
Bogart se prisje?a:
John je htio sve da bude savr?eno. Divim mu se zbog toga ali svoj ekipi je to prili?no te?ko palo. Morali smo pregaziti nekoliko rijeka i pje?a?iti kroz teren prepun zmija na ?estokoj vru?ini. Spoticali smo se o kamenje, kaktuse, i razno rastinje. Izmicali smo se zmijama i ?korpijama koje su izgledale poput ?udovi?ta.
Međutim, Huston je u?ivao u ?ivopisnom i divljem okru?enju. Snimanju filma pristupio je jako ozbiljno i bio je odlu?an da ga napravi ?to savr?enijim. Na?av?i se u Meksiku i van kontrole Jacka Warnera, produ?ava planirano snimanje za 29 dana.
[3]
Nekoliko poznatih glumaca u filmu pojavljuju se u kameo ulogama. U prvoj kameo sceni, re?isera Johna Hustona gnjavi lik Bogarta da mu udijeli novac. Glumac Robert Blake također se pojavljuje kao dje?ak koji prodaje lutriju. Međutim, najkontroverzniji kameo je imala
Ann Sheridan
. Sheridan se navodno pojavila kao prostituka. Nakon ?to Dobbs izlazi iz brija?nice u Tampicu, on prati prostitutku u prolazu koja mu uzvra?a njegov pogled. Neki ljubitelji filma i kriti?ari misle da ?ena nije uop?te izgledala kao Sheridan, ali komentar DVD-a sadr?i izjavu da je to upravo bila ona. Na fotografiji iz DVD dokumentarca vidi se Sheridan u odje?i prostituke, zajedno sa Bogartom i Hustonom na setu. Međutim, kadrovi filma pokazuju druga?iju ?enu u druga?ijoj haljini i sa druga?ijom frizurom, ?to pove?ava mogu?nost da je Sheridan snimila scene, ali da je presnimljena s drugom ?enom zbog nepoznatih razloga.
[4]
Mnogi izvori historije filma daju kredit Sheridan za tu ulogu.
Otac glumca Tima Holta,
Jack Holt
, zvijezda nijemih i ranih zvu?nih vesterna i akcionih filmova, pojavljuje se u jednom kameu na po?etku filma, kao jedan od ljudi koji su prokockali svoju sre?u.
Zna?ajni dijelovi dijaloga u filmu su na ?panskom jeziku bez prijevoda.
Scene otvaranja koje su snimane na Plaza de la Libertad u Tampicu, prikazuju moderne automobile i autobuse iz 1940-ih, iako je pri?a iz 1925, ?to pokazuje plakat lutrije.
Film se ?esto opisuje kao pri?a o lo?em utjecaju pohlepe.
[5]
Filmski kriti?ar Roger Ebert pro?iruje ovu ideju, rekav?i da "film nikad nije bio o zlatu, nego o karakteru."
[6]
Osim toga, kriti?ari su primijetili zna?aj ne samo pohlepe i zlata, nego i prirode i njene pusto?i koja također uti?e na postupke ljudi.
[7]
Međutim, sposobnost filma da op?enito tuma?i ljudsku prirodu dovedena je pod znak pitanja, s obzirom na ?injenicu da je Dobbsov lik o?ito manjkav od samog po?etka.
[7]
Film je izvor slavnog dijaloga, ?esto pogre?no citiranog kao "Ne trebaju nam smrdljivi bed?evi!" kojeg se prisjetio
Mel Brooks
u filmu
Blazing Saddles
.
Ispravan dijalog slijedi:
- Zlatni ?e?ir
(Alfonso Bedoya): "Mi smo Federalesi ... znate, konji?ka policija"
- Dobbs
(Bogart): "Ako si policija, gdje su ti bed?evi?"
- Zlatni ?e?ir
(Bedoya): "Bed?evi? Mi nemamo bed?eve. Ne trebaju nama bed?evi! Mi ne moramo da ti pokazujemo nikakve smrdljive bed?eve!"
Dijalog je 2005. bio izabran kao 36. od 100 najboljih filmskih citata na listi
Ameri?kog filmskog instituta.
Hustonov scenarij se svidio Travenu zato ?to je ostao vjeran romanu. Hustonov agent Paul Kohner bio je o?enjen sa tada poznatom meksi?kom glumicom Lupitom Tovar, koja mu je pomogla da stupi u kontakt sa nedostupnim Travenom. Pisac je bio odu?evljen ?to ?e Bogart imati glavnu ulogu. Aplaudiraju?i scenariju Traven je pisao Hustonu:
Na prvi pogled, shvatio sam da je to djelo stru?njaka. Jednostavno osje?am da vam ka?em da ne mogu zamisliti nikoga ko bi mogao to bolje uraditi od vas. Va? scenarij je tako dobar da bi mogao ostati kakav jeste, bez promjena.
Međutim, on je predlo?io nekoliko izmjena koje je Huston prihvatio: cijena i broj Bogartove lutrije, kao i cijena i lokacija njegovog berbera.
Iako Traven nije ?elio publicitet i odbijao je da bude sniman ili intervjuisan, nije odolio da dođe na set kao pla?eni konsultant predstavljaju?i se kao njegov li?ni sekretar, Hal Croves. Huston je primijetio: "mislim da bi Hal mogao biti Traven, ali zbog osjetljivosti teme nisam ga pitao". Croves je bilo djevoja?ko prezime Travenove majke. Evelyn Keyes, tada?nja Hustonova supruga je izjavila: "naravno da je to bio sam Traven. Mnogo puta se odao kada je pri?ao o autoru i spominjao ga kao "ja" umjesto "on". Njegova meksi?ka ?ena je 1976. u jednom uvodu u Travenov roman
Most u d?ungli
priznala da su Traven i Croves ista osoba. Traven je bio pla?en samo 5,000 dolara za prava na scenarij.
[3]
Film je bio nominiran za 4 nagrade Oscara osvojiv?i nagradu u tri kategorije: za najbolju re?iju i scenarij za Johna Hustona, i najbolju sporednu mu?ku ulogu za njegovog oca Waltera Hustona. Oscar za najbolji film izgubio je od
Hamleta
kojeg je re?irao
Laurence Olivier
. Na ceremoniji dodjele Oscara Walter Huston je izjavio:
Prije mnogo godina kada sam podizao svog sina rekao sam mu: "ako postane? scenarist ili re?iser, molim te nađi kakvu dobru ulogu za svog starog".
[3]
Film je imao tri nominacije i osvojio je Zlatni globus u sve tri kategorije: za najbolji film - drama, za najboljeg re?isera za Johna Hustona, i najboljeg sporednog glumca za Waltera Hustona.
Film je imao samo jednu nominaciju za nagradu BAFTA u kategoriji najbolji ali nije uspio osvojiti nagradu.
Na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji
Max Steiner
je osvojio nagradu za najbolju filmsku muziku, dok je John Huston imao samo nominaciju za
Veliku međunarodnu nagradu
. Udru?enje ameri?kih pisaca mu dodjeljuje nagradu za najbolje napisani vestern, dok je u kategoriji za dramu imao samo nominaciju. Udru?enje filmskih kriti?ara New Yorka dodjeljuje Johnu Hustonu nagrade za najbolji film i najbolju re?iju, dok je njegov otac Walter Huston bio na drugom mjestu za nagradu za najboljeg glumca.
[8]