Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.

Bitka kod Kurska
Drugi svjetski rat
Datum	4. juli 1943 . - 23. august 1943 .
Lokacija	Kursk , SSSR
Ishod	Pobjeda Sovjeta
Sukobljene strane
Njema?ka Sovjetski savez
Komandanti
Erich von Manstein Walther Model Nikolaj Vatutin Konstantin Rokosovski
?rtve
200 000 mrtvih i ozlijeđenih 500 tenkova 200 aviona 607 737 mrtvih i ozlijeđenih 1 500 tenkova 1 000 aviona

Kurska bitka ( Ruski : Курская битва), 5. juli - 23. august 1943 .) odnosi se na njema?ke i sovjetske operacije na Isto?nom frontu tokom Drugog svjetskog rata u blizini grada Kurska tokom ljeta 1943. godine. To je (uklju?uju?i i bitku kod Prokhorovke ) najve?a tenkovska bitka u historiji ratovanja i najzna?ajnija savezni?ka pobjeda tokom 1943. godine. To je bila zadnja strate?ka " Blitzkrieg " ofanziva koju su Nijemci bili u mogu?nosti da pokrenu na istoku. Rezultat je bila odlu?uju?a pobjeda sovjetske Crvene armije koja joj je dala strate?ku inicijativu koju ?e zadr?ati do kraja rata. ^[1]

Uvod [ uredi | uredi izvor ]

Nijemci su, sli?no kao i prethodne dvije godine, za ljeto na isto?nom frontu planirali veliku ofanzivu koja je kona?no trebala slomiti Crvenu armiju . No ovaj put su imali daleko manje resursa, pa je obim ofanzive bio jo? ograni?eniji.

Po?etkom 1943. godine Isto?ni front se stabilizirao. Jedina ta?ka fronta koja je odskakala od te stabilizacije bila je izbo?ina kod mjesta Kursk, gdje su Sovjetske snage dr?ale poluizolirani d?ep i namjera njema?kih kopnenih snaga ( Wehrmacht ) bila je izolirati i potom razbiti taj d?ep istovremenim udarom sa sjevera i juga. Tako "poravnati" front bi u?tedio dosta snaga Nijemcima za daljni nastavak rata. Ako bi ofanziva dobro krenula, bilo je u planu s juga obuhvatiti Moskvu i nanijeti odlu?uju?i udarac SSSR -u. Nijemci su velike nade polagale u nove tipove tenkova kao ?to su Panzer VI "Tigar" i Panzer V "Pantera" .

Ofanziva je planirana da zapo?ne tokom maja pod tajnim nazivom Zitadelle (tvrđava). Međutim, ve? je od priprema plan bio osuđen na propast. Sovjetske snage su, posredstvom ?pijunske mre?e u ?vicarskoj (pod tajnim imenom 'Lucy') saznale za planove. Nadalje, Hitler je kontinuirano odgađao ofanzivu dok nova oru?ja (primarno Panther tenkovi) ne budu spremna da se pridru?e u ofanzivi.

Tako je njema?ka ofanziva pokrenuta tek 5. jula, do kada su Sovjeti te?ko utvrdili to podru?je, pripremiv?i tri linije odbrane i gurnuv?i u d?ep ve?inu svoje operativne rezerve.

U bitki je s njema?ke strane anga?irano 50 divizija (od kojih 14 oklopnih i 2 motorizirane) - ukupno oko 800.000 vojnika, 2.700 tenkova i samovoznog topni?tva, 10.000 topova i minobaca?a, uz podr?ku oko 2.000 aviona, a sa sovjetske 12 armija (od kojih 2 oklopne). Rusi su imali izvjesnu broj?anu nadmo?nost u ljudstvu i naoru?anju - 20.000 topova i minobaca?a, 920 raketnih baca?a ( ka?u?a ), 3.600 tenkova, uz podr?ku 2.400 aviona.

Bitka [ uredi | uredi izvor ]

Napad je krenuo istovremenim udarom sa sjevera pod zapovjedni?tvom Generalfeldmar?ala Waltera Modela (Grupa armija Centar) i juga pod zapovjedni?tvom Generalfeldmar?ala Ericha von Mansteina (Grupa armija Jug). Sjeverni udar je napredovao vrlo slabo, ali je na jugu uspje?no probijena sovjetska odbrana.

Međutim, te?ki otpor, preslabe njema?ke snage i ?esti kvarovi na novoj i neisprobanoj opremi (tenkovi Panzer V Panther) doveli su do usporavanja ofanzive u svega dvije sedmice. Kod mjesta Prohorovka, sovjetske snage su lansirale siloviti tenkovski protivudar koji je doveo do golemog sudara tenkova, vjerovatno najve?eg u historiji.

Iako je rezultat bio takti?ki neodlu?an, Sovjeti su sa svojim inferiornijim T-34 tenkovima Nijemcima uspjeli zadati gubitke koje ovi nisu bili u stanju nadoknaditi. Nijemci su nakon toga zastali na dostignutim polo?ajima, ali se vrlo brzo pokazalo kako su toliko iscrpljeni da vi?e nisu u stanju zaustaviti sovjetsku protivofanzivu, koja je odmah zapo?ela, prvo na sjeveru, a mjesec dana kasnije i na jugu.

Istovremeno, zapadni Saveznici su izvr?ili invaziju na Siciliju ?to je dovelo do povla?enja nekih jedinica i jo? daljnjeg usporavanja ofanzive. Nakon ?to su tako oslabljene, Njema?ke snage nisu bile spremne za sovjetski protivudar koji je uslijedio. Nakon zaustavljanja njema?kog proboja, ruske snage su izvele uspje?an i dugo pripreman protivnapad i do 23. augusta Nijemci su pora?eni i ba?eni daleko od po?etnih polo?aja.

Kraj [ uredi | uredi izvor ]

Do kraja 1943. godine, Sovjeti su oslobodili veliki dio Ukrajine , uklju?uju?i i Kijev po?etkom novembra. Pobjedom Crvene armije u ovoj bitki, inicijativa na Isto?nom frontu pre?la je trajno na sovjetsku stranu. Od tada pa sve do kraja rata njema?ke jedinice se nalaze u konstantnoj defanzivi.

Nijemci su imali oko 60.000 poginulih i oko 150.000 ranjenih vojnika. Stvarni ruski gubici objelodanjeni su tek 1991 . i iznosili su oko 80.000 poginulih, uz velik broj ranjenih i nestalih.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

1. ^ http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Battle_of_Kursk

Commons ima datoteke na temu: Bitka kod Kurska