Municipij Bistuensium
je rimski
municipium
na podru?ju nekada?nje
rimske Dalmacije
, na teritoriji dana?nje srednje
Bosne i Hercegovine
.
Do sada poznata izvorna građa sa podru?ja srednje Bosne spominje dva naselja koja nose naziv
Bistue Vetus
i
Bistue Nova
, koja se smatraju urbanim sredi?tima municipija. Lokalizacija naselja nije jo? uvijek ta?no i jedinstveno utvrđena, niti je sigurno da li je postojalo jedno ili dva naselja. Nejasna je i veli?ina i granice municipija.
- Ukupno je do danas poznato 6 natpisa koji spominju ili se naslu?uje naselje sa imenom Bistue, izvedenih iz osnovnog oblika, kako bi se ukazalo na municipij, odnosno na funkcije koje je neko nosio u konkretnom municipiju.
- Pojtingerova karta, na cesti
Salona
-Argentaria (Domavia), dugoj CXXII rimskih milja (180 km), ozna?ava dvije poimeni?no navedene lokacije,
Bistue Vetus i Bistue Nova
, međusobno udaljene 45 rimskih milja (66 km.). Između njih navodi se lokacija
Ad Matricem
. Ova karta je ?ematskog karaktera, ali ima vrijednost zbog naziva mjesta i njihove udaljenosti od nultog
miljokaza
u Saloni.
- Cesta
Salona
-Argentarium (
Domavia
) bila je uklesana u kamenu uzidanom u toranj katedralne crkve u Splitu.
- Geogra?ja Ravenskog Anonima navodi Bistue Betus, vjerovatno Vetus, te lokacija Ibisua ili Bisua, mo?da Bistue Nova.
- Zapisi sa salonitanskih sabora iz 530. I 533. godine, navode ranokr??ansku biskupiju Bistoensis (
Bestoensis ecclesia
) na podru?ju nekada?nje rimske Dalmacije, na teritoriji dana?nje srednje Bosne i Hercegovine.
- Opeka sa ?igom Bistues pronađena u
Bugojnu
. odnosno u porje?ja gornjeg
Vrbasa
.
Postoji obimna arheolo?ka građa, a svakako pronađeni ostaci 16 ranokr??anskih bazilika su zna?ajni za historiju rimskog perioda:
Izvorna građa i arheolo?ki nalazi izazivaju kod nau?nika konfuziju u tuma?enjima. U posljednjih 120 godina predlagana su najrazli?itija rje?enja za lokaliziranje municipalnih/municipalnog sredi?ta Bistua.
Prvi histori?ari smje?taju Bistue u ?uicu kod
Kupresa
, u
Eminovo Selo
,
Fojnicu
, oko
Konjica
(engleski arheolog
Artur Evans
).
Nakon toga sarajevski arheolozi predvođeni
?irom Truhelkom
i
Karlom Pa?om
, Bistue Vetus lociraju u
Varvaru
, u Gornjoj Rami, a Bistue Nova u Bilimi??e u Zenici. Na obe lokacije su pronađene ranokr??anske bazilike.
Ad Matricem se smje?ta u
Gornji Vakuf
,
Vrhbosnu
, Travni?ko polje i
Otinovce
kod
Kupresa
.
Ivan Kujund?i?,
Dimitrije Sergejevski
i
Esad Pa?ali?
smje?taju Bistue Novu u
Mali Mo?unj
kod
Viteza
.
Sistematska istra?ivanja anti?kih komunikacija, naselja, ranokr??anskih bazilika, crkvenog namje?taja, epigrafskih i numizmati?kih nalaza, koja su proveli sarajevski arheolozi Esad Pa?ali?,
Ivo Bojanovski
i
Veljko Pa?kvalin
dovela su do teza o jedinstvenom bistuenskom municipiju u ?ijim se granicama nalazilo podru?je Rame, gornjeg
Vrbasa
, La?vanska dolina te zeni?ka kotlina. Upravno, privredno i crkveno sredi?te nalazilo se u anti?kom naselju Bistues u ?ipulji?u, Bugojno. Podloga za ovakav zaklju?ak je zna?aj anti?kog naselja s Grudina (Crkvina) u ?ipulji?u, va?nost ?iga Bistues s rimske tegule iz istog naselja, ranokr??anske bazilike i baptisterija te dekorativna plastike njenog interijera.
Rezultate istra?ivanja do kojih je u pitanju bistuenskog municipija odnosno Bistue nova i Bistue Vetus, do?ao Bojanovski uvr?teni su i u savremenu stru?nu literaturu, posredstvom slovenske histori?arke Marjete ?a?el Kos, koja bistuenski municipij poistovje?uje s putnom stanicom Bistue nova, te ga locira na etni?ko podru?je
Desitijata
odnosno u porje?ja gornjeg Vrbasa, Rame i La?ve gdje su se nalazili rudnici zlata i ?eljeza. Bistue vetus locira na podru?je
Tomislavgrada
(Duvna). Sli?nog je mi?ljenja i francuski arheolog Pascale Chevalier.
Komisija za
nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine
posredno je iznijela svoj stav progla?avaju?i arheolo?ki lokalitet ?ipulji? u Bugojnu za nacionalni spomenik. U svojoj odluci Komisija navodi
...navode na pretpostavku da je ovdje bio jak civilni i vjerski centar MUN(icipium) BISTVES, a u 6. stolje?u i sjedi?te biskupije.
Histori?ar
Salmedin Mesihovi?
smatra da municipalno (i vjersko) sredi?te municipiuma Bistuensium treba tra?iti u dolini rijeke
La?ve
i na podru?ju Zenice
- Alojz Benac
-
đuro Basler
-
Borivoj ?ovi?
-
Esad Pa?ali?
-
Nada Mileti?
-
Pavao Anđeli?
-Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
- Ivo Bojanovski
, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTI?KO DOBA
- Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
- Salmedin Mesihovi?, Dezitijati, 2007
- Radoslav Dodig - Ante ?kegro, Akti crkvenih sinoda odr?anih 530. i 533. u Saloni, Povijesni prilozi, 35 (2008.) 18:
- Ante ?kegro, Bestoenska biskupija u svjetlu dosada?njih istra?ivanja, Zbornik o Pavlu Anđeli?u, Sarajevo 2008, 111-141;
- Ante ?kegro NOVE SPOZNAJE O NEKIM RANOKR??ANSKIM DIJECEZAMA NA ISTO?NOJADRANSKIM PROSTORIMA
- Ivan Kujund?i?, O polo?aju rimskoga municipija Bistue nova u Bosni, Vrhbosna: sve?eni?ka revija XLVII, Sarajevo, listopad-studeni 1933, 253-261;
- Veljko Pa?kvalin, Pojava kr??anstva u srednjoj Bosni i njegova hijerarhija u svjetlu novijih arheolo?kih iskopavanja,