Berzovni krah 1929.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mar? nezaposlenih u Torontu

Crni utorak (Crni ?etvrtak ili Crni petak) je naziv za krah berze dionica u New Yorku 25. oktobra 1929. Pojam je razli?it jer je zbog geografske udaljenosti na drugim berzama ( London , Berlin ) i tada?njih mogu?nosti komunikacija krah se par dana kasnije pro?irio. Nastala je Velika depresija , dolazi do masovnog zatvaranja fabrika i otpu?tanja radnika. Reakcije zemalja su bile razli?ite. Dok je vlada SAD -u pod Rooseveltom uvela program zapo?ljavanja pod imenom New Deal, vlada Vajmarske republike (dana?nje Njema?ke ) pod kancelarom Bruningom uvela je mjere ?tednje (vidi Deflacija ) ?to je pogor?alo situaciju.

Uvod [ uredi | uredi izvor ]

Nakon zavr?etka Prvog svjetskog rata SAD-a masovno daje kredite inostranstvu, posebno evropskim zemljama koje su snosile njegove posljedice. Konjunktura je u SAD-u rasla zahvaljuju?i novim otkri?ima ( radio , putni?ki avion , telefon ) i lan?anoj proizvodnji . Nova revolucija u industriji omogu?ila je samo u SAD-u proizvodnju oko 15 miliona automobila godi?nje. [1] Prosperitet i euforija su doveli do ulaganja na tr?i?tu kapitala, tj. berzi. Kako su rasli dobici dioni?kih dru?tava tako su rasli i kursevi njihovih dionica . Primjera radi cijena dionice proizvođa?a aviona Wrigth Aeronautics je od po?etka 1928. pa do kraja iste godine narasla od 69 na 290 dolara. Dionice RCA (Radio Corporation od America) su u istom periodu narasle od 85 na 420 dolara . U prosjeku dionice su narasle u toku od 1921-1929 za oko 400 %. Vladala je op?ta euforija. Berzovni indeks Dow Jones je 1923. po prvi put u historiji pre?ao 100 poena. [2] Tada?nji predsjednik Herbert Hoover je izjavio: [3]

Bli?e smo nego ikad kona?noj pobjedi nad siroma?tvom u na?oj zemlji

Ameri?ki ekonom James K. Galbraith opisuje berzovnu euforiju 20-tih: [2]

U Americi vlada uvjerenje, da je Bog na ovaj na?in dao bogatstvo srednjoj klasi

Ovaj period je imao i naziv zlatne 20-te (en. "Golden Twenties"). Tada jo? nisu bili rasprostranjeni investicijski fondovi , no postojali su investment-trusts koji su skupljali novac ulaga?a. Dok je 1927. njihov broj iznosio 160, dvije godine kasnije je taj broj narastao na 750. Investment-trusts su do 1929. kupili dionice u vrijednosti od 3 milijarde dolara. [4] Mnoga preduze?a, ?ak i ona koja su poslovala s gubitkom, plasirala su dionice na berzi. Mnogi ulaga?i su kupovali dionice na kredit , samo s 10% vlastitog kapitala. [5] Do augusta 1929. oko 8,5 milijardi dolara je iznosilo zadu?enje ulaga?a koji su kupovali dionice na kredit. [6]

Berzovni krah [ uredi | uredi izvor ]

Konjunktura je u ljeto 1929. po?ela da se smanjuje. U po?etku na Wall Streetu je zabilje?eno samo manje padanje Dow Jones indeksa. Pred sami krah indeks je narasato na 381 poen. [2] 24. oktobra prijepodne situacija je postala dramati?na, indeks je po?eo da pada, niz banaka: J.P. Morgan , National City , Chase National i Guaranty Trust su poku?ale masovnom kupovinom dionica zaustaviti pad. Preko vikenda se situacija smirila, ali samo do sljede?eg ponedjeljka. [7]

Panika na Wall Streetu dan nakon kraha berze

Ameri?ki ekonom Galbraith je opisao tada?nje stanje sljede?im rije?ima: [8]

U 11:30 je u tr?i?te bilo ispunjeno strahom. Izbila je panika

Dnaa 25. oktobra zavladao je op?ti mete? na Wall Streetu, glavni indeks Dow Jones je prestao da raste, zadu?eni policijski komesar Grover Whalen doveo je poja?anje u slu?aju da eskalira situacija. Taj dan je ve? 11 ljudi, koji su radili na berzi, bacanjem s obli?njih zgrada oduzelo sebi ?ivot. Taksista je tokom vo?nje upitao John Kennedya (djed John F. Kennedyja kasnijeg predsjednika), koji je bio imu?an i raspolagao s 400 miliona dolara, ima li kakvu preporuku za kupovinu dionica. [8] Kennediyu je bilo jasno da je berzovna euforija stigla i do prosje?nog radnika, te je isti dan prodao svoje dionice. Po?tari, ku?ne pomo?nice idr. po?eli su kupovati dionice, dok su iskusni ulaga?i iste prodavali. Cijene dionica su padale sve br?e i br?e, svi dioni?ari su poku?avali da dođu do novca, jer su se u tu svrhu i zadu?ili. Dionice Chryslera , proizvođa?a automobila, dok su 24. oktobra 1929 vrijedile 135 pale su do 1932. na 1,25 dolara. [8]

Dionice US Steela su za tri godine pale sa 262 na 22 dolara, General Motorsa sa 73 na 8 dolara. Mnoge dionice su postale potpuno bezvrijedne, niz banaka je oti?ao u ste?aj. Dow Jones indeks, dok je 1929 imao 382, pao je do ljeta 1932. na 41,22 poena. Nivo od 380 poena ponovo je dostignut tek 1954. [7] Za samo sedmicu dana indeks je izgubio tre?inu poena. [9]

Posljedice i reakcije pojedinih zemalja [ uredi | uredi izvor ]

Na globalnom nivou opticaj robe je pao za 66%. [10] ?ak i zdrava preduze?a su oti?la u ste?aj jer banke nisu vi?e nikom davale kredite, pla?e su pale za oko 60%. [11] Zavladala je nesta?ica i glad, dok starije osobe nisu imale nikakve ?anse na tr?i?tu rada mlađi su radili za najni?e plate. U javnim kuhinjama je porastao broj korisnika, ispred biroa za zapo?ljavanje su bili dugi redovi ljudi koji su tra?ili posao. Ra?irilo se prosja?enje, prostitucija i krađa. [12]

Sjedinjene ameri?ke dr?ave [ uredi | uredi izvor ]

Keynes 1933.

Od 120 miliona Amerikanaca je u?estvovalo samo oko 1,5 milion na berzi. Pored toga potojao je vi?ak robe (poljoprivreda, drvo i druge sirovine) i proizvoda ( automobili , radioaparati , fri?ideri , gramofoni , fotoaparati ) ?to je dovelo i do pada cijena u realnom sektoru. [9] Za razliku od dana?njice tada nije postojao nadzor berze (Securities Exchange Commission, SEC). ?im su ulaga?i po?eli pani?no prodavati dionice, Ameri?ka centralna banka (Federal Reserve, FED) je podigla klju?nu kamatnu stopu . Kasnije je kamatna stopa spu?tena ali dotle je kriza ve? uveliko obuhvatila banke, 40% ameri?kih banaka je od 1929-1933 oti?lo u ste?aj. Vlada SAD je podigla carine (en. Smooth-Hawley-Tariff-Act) na uvoz iz evropskih zemalja za 60%, to je dodatno pogodilo evropske dr?ave, jer su istovremeno povu?eni svi krediti iz Evrope. [4] [13] Nakon ?to je dobio izbore 1932. Roosevelt je uveo, pod utjecajem John Keynesa , program New Deal . [14]

Vajmarska republika [ uredi | uredi izvor ]

Heinrich Bruning , oko 1930.

Broj nezaposlenih je narasto na 6 miliona. Zemlja je, nakon izgubljenog Prvog svjetskog rata , morala pla?ati Francuskoj i Engleskoj od?tetu (reparacije). [15] Uz to je 13. jula 1931 Danat bank (njem. Darmstadtbank und Nationalbank) zatvorila ?altere. Op?te nezadovoljstvo je pogor?ano reakcijom kancelara Bruninga, ?ija je vlada uvela mjere ?tednje. Srezane su pla?e dr?avnih slu?benika, znatno je smanjena pomo? za nezaposlene. Ovim ?inom je Bruning poku?ao dokazati inostranstvu da nisu u stanju pla?ati dalje reparacije. [16] Mnoga preduze?a su zatvorena. Drasti?no je smanjen opticaj novca, to je olak?alo Hitlerovom NSDAP -u kao i KPD , da dođu na vlast. [14]

Austrija [ uredi | uredi izvor ]

Dana 22. maja 1931 Credit-Anstalt je prekinula s pla?anjem. Ovo je dodatno pogoro?alo situaciju u Vajmarskoj republici. [14]

?vicarska [ uredi | uredi izvor ]

Ovdje su tek krajem 1931. osje?ale prve posljedice. Ve?ina ?vicaraca nije u?estvovala na berzi, s izuzetkom bogatih porodica. No izvozne grane industrije : precizna mehanika (satovi), tekstilna i ma?inska industrija su imale manji profit. Vrhunac krize je doveo do 125000 nezaposlenih. Vlada je uvela vanredno stanje (njem. "Notrecht"). Od 1947. se je stanje stabilizovalo i od tada je krenuo privredni rast. [17]

Analize [ uredi | uredi izvor ]

Ekonomi su se usaglasili da su sljede?i uzroci izazvali Veliku depresiju: [18]

  • Centralne banke koje su, neposredno nakon izbijanja krize, umanjile tok novca;
  • Veliki dugovi evropskih zemalja, prete?no Francuske i Njema?ke nakon Prvog svjetskog rata, u dolarima;
  • Op?ti pad konjunkture zbog ve? prezasi?enog tr?i?ta;

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

  • Ogger, Gunther (2001). Der Borsenschwindel (jezik: njema?ki). Bertelsmann Verlag. ISBN   3-570-00498-8 . CS1 odr?avanje: ref=harv ( link )
  • Riße, Stefan (2010). Die Inflation kommt (jezik: njema?ki). Finanzbuch Verlag. ISBN   978-3-89879-504-3 . CS1 odr?avanje: ref=harv ( link )

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ ( Riße, i str. 69 )
  2. ^ a b c ( Riße, i str. 71 )
  3. ^ ( Ogger, i str. 278 )
  4. ^ a b Hanno Mussler, Der Borsenkrach von 1929 beendet abrupt die goldenen Zwanziger FAZ objavljeno 27.3.2008, pristupljeno 6.5.2015 (de)
  5. ^ Superhausse fuhrte 1929 zum Borsencrash 1. Arhivirano 13. 3. 2016. na Wayback Machine Handelsblatt objavljeno 25.10.2004, pristupljeno 4.5.2015 (de)
  6. ^ ( Riße, i str. 74 )
  7. ^ a b Superhausse fuhrte 1929 zum Borsencrash 2. Arhivirano 13. 3. 2016. na Wayback Machine Handelsblatt objavljeno 25.10.2004, pristupljeno 4.5.2015 (de)
  8. ^ a b c ( Ogger, i str. 280 )
  9. ^ a b ( Riße, i str. 76 )
  10. ^ ( Riße, i str. 81 )
  11. ^ ( Riße, i str. 82 )
  12. ^ ( Riße, i str. 83-84 )
  13. ^ ( Riße, i str. 80 )
  14. ^ a b c ( Ogger, i str. 282 )
  15. ^ Reparati?nen wissen.de pristupljeno 2.5.2015 (de)
  16. ^ Michael Sturmer, Sparen wir uns zu Tode wie die Weimarer Republik? Welt , objavljeno 7.11.2009, pristupljeno 2.5.2015 (de)
  17. ^ Renat Kunzi, Der Borsenkrach erschutterte auch die Schweiz sa swiss.ch objavljeno 25.10.2004, pristupljeno 4.5.2015 (de)
  18. ^ ( Ogger, i str. 281 )

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Berzovni_krah_1929.&oldid=3562755 "