S Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Kaligrafija arapskog pisma
Arapsko pismo
se koristi za pisanje u osnovi
arapskog jezika
, kao i mnogih drugih jezika koji koriste ovo pismo (
alfabet
).
Razvilo se iz starijeg nabatejskog pisma pod djelimi?nim uticajem sirjanskog. Za najstariji spomenik arapskog jezika smatra se nadgrobni spomenik lahmidskog kralja Imrul - Kajsa u mjestu Namara u Siriji iz 328.g. a za najstariji spomenik arapskog pisma natpsi iz Zabada iz 512.g. Iz ranog perioda islama sa?uvani su spomenici uglastoj varijanti pisma tzv
kufsko pismo
, te ne?to oblijoj varijanti
neshi
.
Arapski alfabet je djelimi?no naslijedio stari semitski poredak koji se preko Feni?ana odrazio i na gr?ki alfabet, abecedu i azbuku, ali je poredak u novije vrijeme izmijenjen u arapskom jeziku. Prvo slovo alfabeta jeste
elif
(uspravna ravna crta).
Alfabet sadr?i ukupno 28 slova tj. harfova koji ne razlikuju velika, mala, pisana ili ?tampana slova, ali imaju razli?ite oblike za slovo na po?etku, u sredini i na kraju rije?i. Svako slovo ima svoju broj?anu vrijednost ?to je nalazilo ?iroku primjenu u pro?losti posebno u ispisivanju hronograma.
