| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Ante Gotovina
(
Tkon
[1]
,
Pa?man
, Hrvatska
1955
) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.
Ante Gotovina jedan je od istaknutih u?esnika rata u
Hrvatskoj
i
Bosni i Hercegovini
od 1991. do 1995.
Njegov otac Milan je bio
dalmatinski
ribar. Njegova majka Ana izgubila je ?ivot 4. marta 1959, ?tite?i djecu od eksplozije mine kojom se u blizini ku?e lomio kamen. Porodica se sa Pa?mana preselila u
Pako?tane
, a brigu o djeci preuzela je teta Marija Mio?ev.
[2]
Sa 17 godina postao je pripadnik
Legije stranaca
. Slu?io je u
2. padobranskoj pukovniji
, a kasnije kao ronilac u istoj jedinici (
CRAP
).
[2]
U?estvovao je u vojnim operacijama u
?adu
, a u
Gvatemali
je obu?avao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim dr?avama Ju?ne Amerike. Nakon petogodi?njeg sta?a u francuskoj vojsci stekao je francusko dr?avljanstvo. U 1980-tim godinama zbog plja?ke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.
[3]
Stupiv?i u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u
Argentini
, Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt sa domovinom) doznaje za progla?enje samostalnosti
Hrvatske
, te se vra?a u Hrvatsku u junu
1991
, odmah stupiv?i u
Zbor Narodne Garde
. U?estvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima (
Novska
,
Nova Gradi?ka
) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od
1992
. do
1996
. vr?i du?nost komandanta Zbornog podru?ja
Split
, a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u ?inu general-bojnika bio jedan (uz
Janka Bobetka
i
Antu Rosu
) od glavnih zapovjednika u
Operaciji Maslenica
, a kao general-pukovnik organizira i vodi vi?e klju?nih vojnih operacija: odbranu
Livna
i
Tomislavgrada
od jedinica
Vojske RS
, dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u
Livanjskom polju
, obroncima
Dinare
i
?ator
planine, osvajanje
Glamo?a
i
Bosanskog Grahova
, te opkoljavanje
Knina
?to je stvorilo preduslove za izvr?enje
Operacije Oluja
[
nedostaje referenca
]
Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini
1995
. glavni zapovjednik zdru?enih snaga
HV
i
HVO
u
Operaciji Maestral
, kada je potpuno razbijena vojska
bosanskih Srba
, a hrvatske snage su zajedno sa
Armijom Republike Bosne i Hercegovine
do?le na udaljenost 23 kilometra od
Banje Luke
.
Međunarodni sud za ratne zlo?ine
[
uredi
|
uredi izvor
]
Ve? tokom posljednje 2-3 godine 20. vijeka, u doba zalaska hrvatskog predsjednika
Tuđmana
, po?ele su dopirati glasine o mogu?im tu?bama protiv hrvatskog dr?avnog vrha, kao i vojnih zapovjednika, ?to je
Tuđman
u nekoliko navrata javno komentirao, a tada?nja opozicija do?ekala sa podsmijehom i nevjericom. Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene ?estero?lane koalicije i novog predsjednika
Mesi?a
sa jedne strane, te pora?ene stranke
HDZ
-a i ve?eg broja najvi?ih hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najvi?ih oficira, u kojem je o?tro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. godine.
Međunarodni sud za ratne zlo?ine na podru?ju biv?e Jugoslavije u
Haagu
podigao je u junu 2001. optu?nicu protiv Ante Gotovine, optu?uju?i ga za planiranje etni?kog ?i??enja, ratne zlo?ine, te u?e??e u zlo?ina?kom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optu?nicu (koja je dostupna na jednom od vanjskih linkova), te se od podizanja optu?nice do hap?enja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivali?tem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (
2000
-
2004
), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haa?kog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.
[
nedostaje referenca
]
Ante Gotovina je uhap?en 7. decembra 2005 godine na
Kanarskim ostrvima
(
?panija
) u jednom turisti?kom hotelu zbog optu?be za ratne zlo?ine po?injene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja" od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva presuda izazvala je brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.
[
nedostaje referenca
]
Dana
16. novembra
2012. u kona?noj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optu?bi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa
Mladenom Marka?em
(drugim oslobođenim generalom) pu?ten iz zatvora, nakon ?ega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu ve?er je u
Zagrebu
, na
Trgu bana Jela?i?a
odr?an do?ek generalima, na kojem se okupilo vi?e hiljada ljudi.
[
nedostaje referenca
]
Odli?ja, medalje i pohvale
[
uredi
|
uredi izvor
]