Alberta
je jedna od deset kanadskih
pokrajina
. Osnovana je
1905
. godine kada se je i pridru?ila
Kanadi
. Geografski je locirana u zapadnom dijelu Kanade.
[1]
Pokrajina je dobila ime po princezi
Luizi Karolini Alberti
(1848?1939;
engleski
:
Louise Caroline Alberta
), ?etvrtoj k?erki
britanske
kraljice Viktorije
i
princa Alberta od Saskokoburga i Gote
, koja je bila supruga jednog od kanadskih guvernera.
Glavni grad pokrajine je Edmonton.
Alberta se jedna od tri
prerijske
pokrajine Kanade. Nalazi se na zapadu dr?ave, a grani?i s pokrajinom
Saskatchewan
na istoku,
Britanskom Kolumbijom
na zapadu i
Sjeverozapadnim teritorijama
na sjeveru. Ju?na granica Alberte (granica s
Montanom
) je međudr?avna granica između Kanade i
Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
. Od ukupno preko tri miliona stanovnika Alberte, 72% njih ?ivi u 400
km dugom urbanom koridoru između
Calgaryja
i
Edmontona
. Glavni grad pokrajine je Edmonton. Glavni trgova?ki centar je Kalgari.
Reljef
Alberte je mje?ovit. Najve?e dijelove pokrajine ?ine ravnice ili blago zatalasani prostori. Manji dio reljefa, i to na zapadu i sjeverozapadu pokrajine, ?ine planinski obronci stjenovitih
planina
. Alberta ima veliki broj
jezera
i
rijeka
. Neka od ve?ih jezera su: jezero
Atabaska
, Jezero
Kler
, malo
Ropsko jezero
, jezero Luiza i dr. Najve?i gradovi u Alberti su: Edmonton, Kalgari, Red dir, Letbrid?, Medisin hat i dr.
Alberta ima tri tipa
klime
: alpski na zapadu pokrajine, prerijski-podtip o?tre kontinentalne na jugu i subpolarnu klimu na sjeveru.
Alberta je prija dolaska prvih
Evropljana
, kao i ve?i dio
sjevenoameri?kog
kontinenta, bila nastanjena
Indijancima
, tzv. Prvim narodima. Od
1670
. godine, ovo dugo vremena neistra?eno i nenaseljeno podru?je Kanade pripadalo je Kompaniji hadsonovog zaliva (The Hudsons' Bay company). Podru?ja dana?nje Alberte tada su bila dio podru?ja koji je nazivan Rupertova zamlja.
U prvoj polovini
18. vijeka
francuski
traperi
ovdje grade prva naselja da bi ih nedugo zatim slijedili i prvi
engleski
lovci na krzna
. Neka od ovih naselja su lac La biche i Bonnyville. Istra?iva?
Peter Pond
je u Alberti ustanovio utvrdu zvanu Fort Atabaska, a ovuda je pro?ao i istra?iva? koji je prvi pre?ao Kanadu od
Atlantika
do
Pacifika
,
Alexander Mackenzie
.
Podru?je Alberte se znatnije naseljava dovr?avanjem kanadske transkontinentalne
pruge
krajem
19. vijeka
. Od tada broj stanovnika ubrzano raste te po?inje i kampanja za odvajanje distrikta Alberte iz
Sjeverozapadne teritorije
. Ova ?e politi?ka aktivnost biti uspje?na, tako da je Alberta progla?ena nezavisnom pokrajine Kanade
1905
. godine.
Alberta danas ima 3.375.763 stanovnika. Stanovni?tvo Alberte je uglavnom evropskog porijekla. Indijansko stanovni?tvo je zastupljeno sa manje od 5% u ukupnom broju stanovnika. Pripadnici drugih rasnih grupa imaju manji udio u ukupnom broju stanovnika, a među njima su najbrojniji pripadnici
kineske
etni?ke grupe kao i stanovnici porijeklom s indijskog potkontinenta.
Oko 81% stanovnika ?ivi u urbanim naseljima. Najve?i dio njih, preko dvije tre?ine od ukupnog broja, je lociran na prostoru između Kalgarija i Edmontona. Najve?i grad u Alberti je
Kalgari
i ima 991.759 stanovnika. Drugi po veli?ini je
glavni grad
pokrajine
Edmonton
, koji ima 712.391 stanovnika.
Alberta ima jedno od najbr?e rastu?ih
ekonomija
u Kanadi. U ovoj pokrajini se nalaza najve?a kanadska nalazi?ta
nafte
i zahvaljuju?i upravo iskori?tavanju ovog resursa, pokrajina do?ivljava izuzetan ekonomski uspjeh.
[2]
Najve?e
rafinerije nafte
nalaze se u Edmontonu. Pokrajina je također poznata i kao velika ?itnica, ali i kao podru?je s izrazito zastupljenim
sto?arstvom
. Alberta je poznata po uzgoju
bizona
(za potrebe
mesne industrije
) i
ovaca
, ali je ipak najslavnija po uzgoju goveda. Alberta proizvodi vi?e od polovine od sveukupnog broja goveđih grla u Kanadi. Tr?i?te za govedinu Alberta nalazi u cijelom svijetu ali ponajvi?e u Sjedinjenim dr?avama.