Akademija filmskih umjetnosti i nauka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Akademija filmskih umjetnosti i nauka
Skra?enica AMPAS
Datum osnivanja 11. maj 1927.
Vrsta Filmska organizacija
Glavno sjedi?te Los Angeles, California
?lanstvo 5783 [1]
Generalni sekretar John Bailey od 2017.
Veb-sajt www.oscars.org

Akademija filmskih umjetnosti i nauka ( AMPAS ) profesionalna je organizacija za dodjelu nagrada sa navedenim ciljem unapređenja filmskih nauka i umjetnosti. Korporativnu upravu Akademije i op?tu politiku nadzire Odbor guvernera, koji uklju?uje predstavnike iz svake grane filmske djelatnosti. Spisak ?lanova Akademije koji broji oko 6.000 profesionalaca iz oblasti igranog filma "strogo je ?uvana tajna." [2] Dok velika ve?ina ?lanova ima sjedi?te u SAD -u, ?lanstvo je otvoreno za kvalifikovane filma?e ?irom svijeta. Osim toga, Akademija odr?ava godi?nje dodjele Oscara za ?ivotno djelo (Governors Awards) u filmskoj umjestnosti; godi?nje dodjeljuje Studentske Oscare filma?ima koji su na nivou preddiplomskih ili diplomskih studija; pet godi?njih nagrada stipendije za pisanje scenarija (Nicholl Fellowships in Screenwriting); i upravlja sa bibliotekom Margaret Herrick Library u Fairbanks Centru za studije pokretnih slika na Beverly Hillsu , u Kaliforniji i Pickford Centru za studije pokretnih slika u Hollywoodu , Los Angeles , Kalifornija . Akademija planira da otvori Muzej akademije za pokretne slike u Los Angelesu 2017. godine. Akademija je poznata ?irom svijeta po svojim godi?njim dodjelama Oscara , sada slu?beno poznatim kao "Oscari". [3]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Zgrada sjedi?ta Akademije

Pojam Akademija filmskih i umjetnosti i nauka (AMPAS) uveo je Louis B. Mayer , ?ef Metro-Goldwyn-Mayera (MGM). On je rekao da ?eli da stvori organizaciju koja ?e posredovati u radnim sporovima bez mije?anja sindikata [4] i da se pobolj?a imid? u industriji. On se sastao sa glumcem Conradom Nagelom , re?iserom Fredom Niblom , i ?efom Saveza filmskih i televizijskih producenata, Fredom Beetsontom da raspravljaju o ovim stvarima. Ideja ovog elitnog kluba je bila da se odr?avaju godi?nji banketi, ali nije se spominjala dodjela nagrada u to vrijeme. Oni su također utvrdili da ?lanstvo u organizaciji bude otvoreno samo za ljude koji su uklju?eni u bilo koju od pet grana filmske industrije: gluma, re?ija, pisanje, tehni?ari, i produkcija. [5]

Nakon kratkog sastanka, Mayer je okupio grupu od trideset ?est ljudi koji su radili u filmskoj industriji i pozvao ih na formalni banket u Ambassador Hotell u Los Angelesu 11. januara, 1927. godine. [6] Te ve?eri Mayer je predstavio gostima, kako je rekao, Međunarodnu akademiju filmskih umjetnosti i nauka. Svi u sali te ve?eri postali su osniva?i Akademije. [5] Od te ve?eri i kada su podnijeli zahtjev za slu?benim statutom organizacije 4. maja 1927. godine, rije? "Međunarodna" je otpala iz imena, i postaje "Akademija filmskih umjetnosti i nauka". [7] [8] Nekoliko organizacijskih sastanaka je odr?ano prije prvog slu?benog sastanka koji je odr?an 6. maja, 1927. godine. Njihov prvi organizacioni sastanak odr?an je 11. maja. Na tom sastanku Douglas Fairbanks je izabran za prvog predsjednika Akademije, dok je Fred Niblo bio prvi potpredsjednik, a objavljen je njihov prvi spisak, sastavljen od 230 ?lanova. [7] Te no?i, Akademije i poklonila svoje prvo po?asno ?lanstvo, Thomasu Edisonu . [8] U po?etku, Akademija je podijelila u pet glavnih grupa, ili grana, ali je njihov broj porastao tokom godina. Originalnih pet bili su: Producenti, glumci, re?iseri, pisci i tehni?ari. [9]

Prvi zadatak grupa je imao za cilj regulisanje pravila o radu. [10] Međutim, kako je vrijeme odmicalo, odgovornost organizacije se prenijela "dalje od pukog uklju?ivanja u radni?ko-menad?erske arbitra?e i pregovore." [11] Jedna od nekoliko komisija formiranih tih po?etnih dana bila je zadu?ena za dodjele "Nagrada za zasluge", ali tek je u maju 1928. godine komisija po?ela da ozbiljno raspravlja o strukturi nagrada i ceremoniji dodjela. U julu 1928. godine Upravni odbor je odobrio popis od 12 nagrada koje ?e biti predstavljene. [12] Tokom jula uspostavljen je sistem glasanja za nagrade, a po?eo je i proces nominacija i odabira. [13] Ova "nagrada za zasluge i velika dostignu?a" je ono ?to je danas poznato kao nagrada Akademije. Prva lokacija organizacije nalazila se na adresi 6912 Hollywood Boulevard. [10] [11] U novembru 1927. godine, Akademija se preselila u Roosevelt Hotel na adresu 7010 Hollywood Boulevard. Tog istog mjeseca Akademijina biblioteka je po?ela izradu kompletne kolekcije knjiga i ?asopisa koji se bave filmskom industrijom iz cijelog svijeta. U maju 1928. godine, Akademija je odobrila izgradnju moderne sobe za projekcije, koja se nalazila u klupskom salonu hotela. Soba za projekcije je zavr?ena u aprilu 1929. godine. [10] S objavljivanjem Izvje?taja o svjetlosti iluminacije 1928. Akademija je po?ela dugu historiju izdavanja knjiga kako bi pomogla svojim ?lanovima. Jo? jedna od ranih inicijativa bila je pitanje obuke oficira ameri?ke vojske iz odjela za propagandu (Army Signal Corps). [11]

Tokom 1929. godine ?lanovi Akademije zajedno sa Univerzitetom Ju?ne Kalifornije (University of Southern California) osnovali su prvu filmsku ?kolu kako bi pospje?ili umjetnost i nauku pokretnih slika. Prvo nastavni?ko osoblje ?kole sa?injavali su Fairbanks (predsjednik Akademije), D. W. Griffith , William C. DeMille , Ernst Lubitsch , Irving Thalberg i Darryl F. Zanuck . [14] 1930. godine Akademija je do?ivjela jo? jedno preseljenje, na adresu 7046 Hollywood Boulevard, kako bi se moglo smjestiti osoblje ?iji broj se sve vi?e uve?avao. [11] Do decembra iste godine biblioteka je priznata kao "jedna od najkompletnijih kolekcija informacija o filmskoj industriji bilo gdje u svijetu." [15] Oni ?e ostati na toj lokaciji do 1935. godine, kada ?e zbog daljnjeg porasta broja zaposlenih morati ponovo da se presele. Ovaj put, administrativne kancelarije su se preselile u Taft zgradu na uglu ulica Hollywood i Vine, a knji?nica se preselila na adresu 1455 North Gordon Street. [11] Godine 1934. Akademija je po?ela objavljivanje magazina Screen Achievement Records Bulletin , koji je danas poznat kao Motion Picture Credits Database . Magazin sa?injava popis filmova nominiranih za Oscara, kao i drugih filmova objavljenih u okrugu Los Angelesa, koriste?i istra?ivanja materijala Akademijine biblioteke Margaret Herrick. [16] Jo? jedna publikacija iz 1930-ih bila je prvi godi?nji katalog Academy Players Directory . Katalog je objavljivan od strane Akademije sve do 2006. godine, kada je prodan privatnoj firmi. Akademija je bila uklju?ena u tehni?ke aspekte snimanja filma sve od svog osnivanja 1927. godine, a od 1938. godine, Vije?e za nauku i tehnologiju sastojalo se od 36 tehni?kih komiteta za rje?avanje tehni?kih pitanja vezanih za snimanje i reprodukciju zvuka, projekcija, rasvjete, o?uvanje filma i kinematografije. [11]

Na osniva?koj dodjeli Po?asnih Oscara (Governors Awards) koja je odr?ana 2009. uvedene su nagrade Akademije Po?asni Oscar i Irving G. Thalberg memorijalna nagrada .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "Oscars complicated counting of Best Picture ballots explained" . Goldderby.com. 18. 12. 2012. Arhivirano s originala , 22. 3. 2016 . Pristupljeno 25. 2. 2013 .
  2. ^ Unmasking Oscar: Academy voters are overwhelmingly white and male John Horn, Nicole Sperling and Doug Smith, The LA Times, 19.2. 2012.
  3. ^ ^ Pond, Steve (February 19, 2013). "AMPAS Drops '85th Academy Awards' - Now It's Just 'The Oscars'" Arhivirano 5. 11. 2013. na Wayback Machine . The Wrap. Retrieved February 22, 2013.
  4. ^ It all started when the original Hollywood mogul wanted to build a beach house David Thomson, Vanity Fair, 21.2. 2014.
  5. ^ a b Wiley, Mason, and Damien Bona . Inside Oscar . New York: Ballantine Books, 1986 str. 2
  6. ^ Levy, Emanuel. And The Winner Is.... New York: Ungar Publishing, 1987 str. 1
  7. ^ a b Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar . Abbeville Press, 1989. Page 8.
  8. ^ a b "History of the Academy: How It Began" . Oscars.org. Arhivirano s originala , 5. 6. 2011 . Pristupljeno 18. 2. 2016 .
  9. ^ Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar . Abbeville Press, 1989. Page 9.
  10. ^ a b c Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar . Abbeville Press, 1989. str. 10.
  11. ^ a b c d e f "History of the Academy" . Oscar.org. Arhivirano s originala , 5. 6. 2011 . Pristupljeno 18. 2. 2016 .
  12. ^ Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar . Abbeville Press, 1989. Page 15.
  13. ^ Wiley, Mason, and Damien Bona . Inside Oscar . New York: Ballantine Books, 1986 str. 3
  14. ^ Staff. "USC School of Cinematic Arts: History" . cinema.usc.edu . Pristupljeno 9. 2. 2014 .
  15. ^ Osborne, Robert. 60 Years of The Oscar . Abbeville Press, 1989. Page 12.
  16. ^ "Motion Picture Credits Database" . Oscars.org. Arhivirano s originala , 1. 10. 2014 . Pristupljeno 18. 2. 2016 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Akademija_filmskih_umjetnosti_i_nauka&oldid=3533961 "