Otvorena ljudska ?aka, u mogim
kulturama
, znak je dobrodo?lice i dobre volje
(
Epitaf
:
"Iz dlana mi sija sunce. Imam srce za sve pametne i dobre ljude"
)
?ake
(med. lat.
manus
, mn.
man?s
) su dijelovi ruku koji slu?e za hvatanje ?lankovitim prstima na kraju ruku
primata
, kao ?to su
ljudi
,
?impanze
i ostali
veliki majmuni
, te
lemuri
. Nekoliko drugih
ki?menjaka
, kao ?to su
koale
(koji ima dva pokretni palac na svakoj "ruci" i otiske prstiju (veoma sli?ne ljudskim) ?esto se opisuje kao da imaju bilo "ruke" ili "?ape" na prednjim udovovima. Međutim, ?akom, u u?em smislu se mo?e smatrati samo ona koja struktura ima idiferenciranu pokretljivost prstiju sa sposobno??u manipulacije i prihvatanja.
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
Podru?je
prstiju
su među najgu??im podru?jima nervnih zavr?etaka na tijelu i najbogatije receptorima ?ula dodira, tj. izvorima povratnih informacija, a imaju i najve?u sposobnost pozicioniranje tijela. Tako je ukupno
?ulo dodira
intimno povezano sa ?akama. Kao i drugi upareni
organi
(
o?i
,
u?i
,
noge
, uz kompletnu tjelesnu simetriju, svaka ruka je dominantno pod kontrolom suprotne
mo?dane hemisfere
, tako da i "nespretnosti" ili preferirani izbor aktivnosti jednom rukom (desnorukost/ljevorukost) aktivnosti, odra?ava aktivnije funkcioniranje određenje mo?dane hemisfere neke osobe.
[6]
[7]
[8]
Neki evolucijski
anatomi
, terminom ?aka opisuju dodatak prstiju na podlaktici op?enito. Na primjer, u kontekstu da li su tri prsta
ptica
strane uklju?ena u istu homologni gubitak dva prsta kao i kod "ruku"
dinosaurusa
.
Sisari
i druge
?ivotinje
imaju sli?ne dodatke u formi ruku, kao ?to su
?ape
i
kand?e
, koje se nau?no ne uzimaju kao ruke. Nau?ni upotreba izraza
?aka
u ovom smislu za razlikovanje prekida prednje ?ape od zadnjeg je primjer
antropomorfizma
. Jedinia prava ?aka se prstima ruke javlja se u sisarskom redu
primata
. Ruke moraju imati pokretni
palac
, kao ?to je opisano u ranijem i narednom kas tekstu.
Ruka se nalazi na distalnom kraju svake ruke.
?ovjekoliki i repati majmuni
Starog svijeta se ponekad opisuju kao da imaju ?etiri ruke, jer prsti su dugi i
haluks
je pokretan izgleda vi?e kao
palac
, ?ime se omogu?ava stopalu da se koristi kao ruke.
Ljudska ?aka sadr?i 27 kostiju, ne uklju?uju?i sezamoidne, ?iji broj individualno varira, od kojih je 14 proksimalnih zavr?nih i srednjih (distalnih) falangi.
Metakarpalne
kosti spajaju prste i zglobom ?ake. Svaka ljudska ruka ima po pet metakarpalnih kostiju i 8 karpalnih.
Između ostalog, pokreti ljudskih ?aka imaju va?nu funkciju i u "govoru tijela" i
znakovnom jeziku
.
?aka,
Paolo Monti
?aka je kod ?ovjeka distalni dio gornjih udova, a je proksimalno je
zglobljen
sa podlakticom preko ru?nog zgloba; zavr?ava se
prstima
. Odlikuje se sposobno??u (pri)hvatanja, zahvaljuju?i pokretljivosti palca, koji se mo?e staviti u funkciju oponenta svakom prstu posebno, kao i svim mogu?im kombinacijama preostala ?etiri prsta. Po tome, je između ostalog, ?ovjekova ruka jedinstven organ u prirodi.
Unikatna pojava ?ake kao organa za rad omogu?ena je izuzetno visokom sposobnosti manipuliranja u gotovo svim linearnim i polukru?nim pravcima. To se ostvaruje zahvaljuju?i osobenom sklopu
skeleta
i
mi?i?a
i
tetiva
.
U kosturu ?ake ima 27 kostiju, sa pet metakarpalnih kostiju i ?lanaka, kojih u svakom prstu ima po tri (izuzev palca sa samo dvije).
Kostur gornjeg (proksimalnog) dijela naziva se
grana ?ake
(karpus), a sadr?i osam kratkih kostiju u dva reda. Posebnu ulogu imaju u pokretima u korijenu ?ake.
U prvom redu karpusa su slijede?e kosti:
A u dugom (distalnom) su:
?etiri prsta imaju po tri ko??ice:
- prvi,
- drugi i
- tre?i ?lanak, a peti -
- palac
ima samo dva.
Na zadnjoj strani tre?eg (vr?nog) ?lanka (na palcu drugog), nalaze se nokti sa svojom matricom koja ih do?ivotno generira. Svi prsti su sa dvije doru?ne kosti, iznimno pokretnim zglobom. Budu?i da se mo?e opirati svakom prstu posebno, predstavlja svojevrsna klije?ta za hvatanje, u mno?tvu kombinacija sa ostalm prstima.
Tetive mi?i?a ?ake pripadaju
mi?i?ima
pregiba?ima (fleksori) i opru?a?ima (ekstenzori) prstiju, spojenih sa kostima podlaktice. Takva stuktura omogu?uje specifi?ne pokrete palca i malog prsta slo?enim sistemom ovojnica i kotura, koji omogu?uju opru?anje (refleksiju). U ?aci su i mi?i?i koji podr?avaju najfleksibilnije, najosobenije, najpreciznije i najfinije pokrete palca i malog prsta. Mi?i?i dlanskog uzvi?enja uz metakarpalnu kost palca (tenar) i dlanskog uzvi?enja malog prsta (hipotenar), te glistasti i drugi mi?i? i koji potpoma?u funkcije pregiba?a i međuko?tani, podr?avaju?i pobo?ne pokrete prstiju.
Krvotok
?ake obuhvata ogranke povr?inskog i dubinskog dlanska luka, koji nastaju kao poveznice (anastomoze) između lakatne i ?bi?ne
arterije
.
Nervni sistem
?ake je veoma slo?en, a u njega su uklju?eni ?bi?ni, lakatni i sredi?nji nerv.
- ^
Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014).
Gray's anatomy for students, 3rd Edition
. Philadelphia, Pa: Elsevier.
ISBN
9780702051319
.
CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors (
link
)
- ^
Campbell N. A.; et al. (2008).
Biology. 8th Ed
. Person International Edition, San Francisco.
ISBN
978-0-321-53616-7
.
- ^
Korene Z., Had?iselimovi? R., Masli? E. (2001).
Biologija 8
. Sarajevo: Svjetlost.
ISBN
9958-10-396-6
.
CS1 odr?avanje: upotreba parametra authors (
link
)
- ^
Sofrad?ija A., ?oljan D., Had?iselimovi? R. (2004).
Biologija 1
. Svjetlost, Sarajevo.
ISBN
9958-10-686-8
.
CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list (
link
)
- ^
Međedovi? S., Masli? E., Had?iselimovi? R. (2002).
Biologija 2
. Svjetlost, Sarajevo.
ISBN
9958-10-222-6
.
CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list (
link
)
- ^
Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates ? A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets,
ISBN
0-262-64033-3
;
ISBN
0-262-14039-X
.
- ^
Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,
ISBN
0-13-080793-1
.
- ^
Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York,
ISBN
0-07-290584-0
;
ISBN
0-07-117940-2
.