Ju?noslavenski jezici
su jedna od tri grane
slavenskih jezika
. Ima oko 30 miliona govornika, uglavnom na
Balkanu
. Oni su geografski odvojeni od govornika druga dva slavenska ogranka (Zapad i Istok) pojasom govornika
njema?kog
,
mađarskog
i
rumunskog jezika
.
Porodica
slavenskih jezika
se dijeli na
- zapadnoju?noslavenski jezici
- isto?noju?noslavenski jezici
Prvi ju?noslavenski jezik koji je napisan (ujedno i prvi potvrđeni slavenski jezik) bila je varijanta isto?noju?noslavenskog koji se govorio u
Solunu
, danas zvanom
Staroslavenski jezik
, u devetom stolje?u. Zadr?an je kao liturgijski jezik u slavenskim pravoslavnim crkvama u obliku raznih mjesnih crkvenoslavenskih tradicija.
Lingvisti?ka prahistorija
[
uredi
|
uredi izvor
]
Slovenski jezici su dio
baltoslovenske grupe
koja pripada
indoevropskoj
jezi?koj porodici. Ju?noslavenski jezici smatraju se genetskim ?vorom u slavistici: definisani su skupom fonolo?kih, morfolo?kih i leksi?kih inovacija (izoglosa) koje ga odvajaju od zapadnih i isto?nih slavenskih grupa. To gledi?te je, međutim, dovedeno u pitanje posljednjih decenija (vidi dolje).
Neke inovacije koje obuhvataju sve ju?noslavenske jezike dijele se sa isto?noslavenskom grupom, ali ne i zapadnoslavenskom. To uklju?uje:
[1]
- Dosljedna primjena slavenske druge palatalizacije prije praslavenskog *v
- Gubitak *d i *t prije praslovenskog *l
- Spajanje praslovenskog *? (nastalog iz druge i tre?e palatalizacije) sa *s
Identificirano je nekoliko
izoglosa
za koje se smatra da predstavljaju ekskluzivne zajedni?ke inovacije u ju?noslavenskoj jezi?noj grupi. One su prete?no fonolo?kog karaktera, dok su morfolo?ke i sintakti?ke izoglose znatno manje. Sussex & Cubberly (2006:43?44) navode sljede?e fonolo?ke izoglose:
- Spajanje yers u zvuk sli?an ?va, koji je u
srpskohrvatskom
postao /a/, ili se prema zadr?anom tvrdom/mekom kvalitetu prethodnog suglasnika podijelio na /o e/ (makedonski), ili /? e/ (bugarski)
- praslavenski *? > /e/
- praslavensko *y > /i/, spajanje sa refleksom praslovenskog *i
- Protoslavenske slogovne te?nosti *r? i *l? su zadr?ane, ali je *l? kasnije izgubljeno u svim jezicima sa razli?itim izlazima (> /u/ u srpskohrvatskom, > samoglasnik+/l/ ili /l/+vokal u slovenskom , bugarskom i makedonskom), a *r? je postalo [?r/r?] na bugarskom. Ovaj razvoj bio je identi?an gubitku yer nakon te?nog suglasnika.
- Stvrdnjavanje nepca i zubnih afrikata; npr. ?' > ?, ?' > ?, c' > c.
- Ju?noslavenski oblik metateze likvida (CoRC > CRaC, CoLC > CLaC itd.)
Međutim, ve?ina njih nije ekskluzivnog karaktera i dijele se s nekim jezicima isto?nih i zapadnih slavenskih jezi?nih grupa (posebno srednjoslavenskim dijalektima). Na osnovu toga, Matasovi? (2008) tvrdi da ju?noslavenski postoji striktno kao geografska grupacija, a ne kao pravi genetski klad; drugim rije?ima, nikada nije postojao protoju?noslavenski jezik ili razdoblje u kojem su svi ju?noslavenski dijalekti pokazivali isklju?ivi skup opse?nih fonolo?kih, morfolo?kih ili leksi?kih promjena (izoglosa) svojstvenih njima. Nadalje, tvrdi Matasovi?, nikada nije postojao period kulturnog ili politi?kog jedinstva u kojem bi praju?noslovenski mogao postojati u kojem bi se mogle pojaviti zajedni?ke ju?noslovenske inovacije. Za nekoliko predlo?enih leksi?kih i morfolo?kih obrazaca samo na ju?noslavenskim je pretpostavljeno da predstavljaju uobi?ajene slavenske arhaizme, ili da se dijele s nekim slova?kim ili ukrajinskim dijalektima.
Ju?noslavenski dijalekti ?ine dijalekatski kontinuum koji se prote?e od dana?nje ju?ne
Austrije
do jugoisto?ne
Bugarske
.
[2]
Na dijalektolo?kom planu dijele se na zapadno-ju?noslavenske (slovenski i srpskohrvatski dijalekti) i isto?no-ju?noslavenske (bugarski i makedonski dijalekti); oni predstavljaju odvojene migracije na Balkan i nekada su bili razdvojeni interveni?u?im mađarskim, rumunskim i albanskim stanovni?tvom; Kako su ove populacije asimilirane, isto?ni i zapadni ju?noslavenski su se stopili sa torla?kim kao prelaznim dijalektom. S druge strane, raspad
Osmanlijskog
i
Austro-Ugarskog carstva
, pra?en formiranjem nacionalnih dr?ava u 19. i. 20. vijeku, dovela je do razvoja i kodifikacije standardnih jezika. Standardni slovenski, bugarski i makedonski su zasnovani na razli?itim dijalektima.
[3]
Bosanska, hrvatska, crnogorska i srpska standardna varijanta
[4]
pluricentri?nog srpskohrvatskog
[5]
zasnovane su na istom dijalektu (?tokavskom).
[6]
Stoga se u ve?ini slu?ajeva nacionalne i etni?ke granice ne poklapaju s dijalekatskim granicama.
Napomena: Zbog razli?itog politi?kog statusa jezika/dijalekata i razli?itih istorijskih konteksta, klasifikacije su u određenoj mjeri proizvoljne.
- ^
Matasovi?, Ranko (2008),
Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika
, str. 59, 143. Zagreb: Matica hrvatska,
ISBN 978-953-150-840-7
.
- ^
Kordi? 2010
, str. 75.
- ^
Friedman, Victor
(2003). "Language in Macedonia as an Identity Construction Site". u Brian, D. Joseph; et al. (ured.).
When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence
. Columbus: Ohio State University Press. str.
261
?262.
OCLC
50123480
.
- ^
Kordi? 2010
, str. 77?90.
- ^
Bun?i?, Daniel (2008). "Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards" [The (Re-)Nationalisation of Serbo-Croatian Standards]. u Kempgen, Sebastian (ured.).
Deutsche Beitrage zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008
. Welt der Slaven (jezik: njema?ki). Munich: Otto Sagner. str. 93.
OCLC
238795822
.
- ^
Groschel, Bernhard
(2009).
Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit
[
Serbo-Croatian Between Linguistics and Politics: With a Bibliography of the Post-Yugoslav Language Dispute
]. Lincom Studies in Slavic Linguistics; vol 34 (jezik: njema?ki). Munich: Lincom Europa. str. 265.
ISBN
978-3-929075-79-3
.
LCCN
2009473660
.
OCLC
428012015
.
OL
15295665W
.
- Kordi?, Snje?ana
(2010).
Jezik i nacionalizam
[
Language and Nationalism
]
(PDF)
. Rotulus Universitas (jezik: srpskohrvatski). Zagreb: Durieux. str. 430.
doi
:
10.2139/ssrn.3467646
.
ISBN
978-953-188-311-5
.
LCCN
2011520778
.
OCLC
729837512
.
OL
15270636W
.
?ablon:CROSBI
.
Arhivirano
(PDF)
s originala, 1. 6. 2012
. Pristupljeno 3. 3. 2013
.
- Matasovi?, Ranko
(2008),
Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika
(jezik: srpskohrvatski),
Zagreb
:
Matica hrvatska
,
ISBN
978-953-150-840-7
- Sussex, Roland
; Cubberly, Paul (2006),
The Slavic languages
, Cambridge University Press,
ISBN
978-0-511-24204-5
- Edward Stankiewicz (1986).
The Slavic Languages: Unity in Diversity
. Walter de Gruyter.
ISBN
978-3-11-009904-1
.
- Mila Dimitrova-Vulchanova (1998).
Formal Approaches to South Slavic Languages
. Linguistics Department, NTNU.
- Mirjana N. Dedaic; Mirjana Miskovic-Lukovic (2010).
South Slavic Discourse Particles
. John Benjamins Publishing.
ISBN
978-90-272-5601-0
.
- Mila Dimitrova-Vulchanova; Lars Hellan (15. 3. 1999).
Topics in South Slavic Syntax and Semantics
. John Benjamins Publishing Company.
ISBN
978-90-272-8386-3
.
- Radovan Lu?i? (2002).
Lexical norm and national language: lexicography and language policy in South-Slavic languages after 1989
. Verlag Otto Sagner.
ISBN
9783876908236
.
- Motoki Nomachi (2011).
The Grammar of Possessivity in South Slavic Languages: Synchronic and Diachronic Perspectives
. Slavic Research Center, Hokkaido University.
ISBN
978-4-938637-66-8
.
- Steven Franks; Brian D. Joseph; Vrinda Chidambaram (1. 1. 2009).
A Linguist's Linguist: Studies in South Slavic Linguistics in Honor of E. Wayles Browne
. Slavica Publishers.
ISBN
978-0-89357-364-5
.
- A. A. Barentsen; R. Sprenger; M. G. M. Tielemans (1982).
South Slavic and Balkan Linguistics
. Rodopi.
ISBN
90-6203-634-1
.
- Anita Peti-Stantic; Mateusz-Milan Stanojevic; Goranka Antunovic (2015).
Language Varieties Between Norms and Attitudes: South Slavic Perspectives : Proceedings from the 2013 CALS Conference
. Peter Lang.
ISBN
978-3-631-66256-4
.
- Тохтасьев, С.Р. (1998), "Древнейшие свидетельства славянского языка на Балканах. Основы балканского языкознания. Языки балканского региона",
Ч
,
2
- Golubovi?, J. and Gooskens, C. (2015), "Mutual intelligibility between West and South Slavic languages",
Russian Linguistics
,
39
(3): 351?373,
doi
:
10.1007/s11185-015-9150-9
,
S2CID
67848448
CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list (
link
)
- Henrik Birnbaum (1976).
On the significance of the second South Slavic influence for the evolution of the Russian literary language
. Peter de Rider Press.
ISBN
978-90-316-0047-2
.
- Masha Belyavski-Frank (2003).
The Balkan conditional in South Slavic: a semantic and syntactic study
. Sagner.
ISBN
9783876908519
.
- Patrice Marie Rubadeau (1996).
A descriptive study of clitics in four Slavic languages: Serbo-Croatian, Bulgarian, Polish, and Czech
. University of Michigan.
ISBN
9780591195705
.
Nedovr?eni ?lanak
Ju?noslavenski jezici
koji govori o
lingvistici
treba dopuniti.
Dopunite ga
prema
pravilima
Wikipedije.