Velika nacionalna skup?tina u
Alba Iuliji
(
rumunski
:
Marea Adunare Na?ional? de la Alba Iulia
) odr?ana je 1. decembra 1918. Na njoj je 1228 delegata iz nekoliko regija naseljenih etni?kim
Rumunima
proglasilo
ujedinjenje
Transilvanije
s
Rumunijom
. Sazvalo ju je Nacionalno rumunsko centralno vije?e. Rumunski civili također su pozvani da u?estvuju, a dolazili su iz svih regija naseljenih Rumunima; skup?tini je prisustvovalo pribli?no 100.000 ljudi. Ujedinjenje Transilvanije s Rumunijom progla?eno je usvajanjem
Deklaracije iz Alba Iulije
tokom Skup?tine.
[1]
Iako je Skup?tina najavljena za 1. decembar, rasprave o priklju?enju Transilvanije Rumuniji između istaknutih predstavnika Rumunskog nacionalnog centralnog vije?a po?ele su ve? dan ranije. Na raspravi, koju je vodio
?tefan Cicio Pop
, prisutni
socijaldemokrati
, uklju?uju?i
Ioana Fluera?a
, zalagali su se za autonomiju Transilvanije unutar Velike Rumunije, dok je ve?ina
nacionalista
i predstavnika iseljenika zagovarala autonomiju i bezuvjetnu aneksiju.
[2]
Iako su
Blaj
i
Sibiu
smatrani mjestima gdje bi Skup?tina mogla biti odr?ana, na kraju je za to odabrana Alba Iulia jer je njena rumunska milicija bila najja?a u Transilvaniji u to vrijeme, ali i zbog simboli?ke vrijednosti grada (bio je
glavni grad
nekada?nje
Kne?evine Transilvanije
) i zbog akcija koje je u tom gradu izveo
Mihail Hrabri
, koji je 1600. ujedinio kne?evine
Moldaviju
, Transilvaniju i
Vla?ku
.
[1]
Dan nakon Velike narodne skup?tine i Deklaracije iz Alba Iulije osnovano je Upravno vije?e Transilvanije, Banata i rumunskih zemalja u Mađarskoj za upravljanje zemljama koje su progla?ene ujedinjenima s Rumunijom.
[3]
Danas se dan Velike narodne skup?tine obilje?ava kao
Dan Velike unije
, odnosno Dan dr?avnosti Rumunije.
[3]