한국   대만   중국   일본 
Had?i? ne mo?e biti izru?en Hrvatskoj

Had?i? ne mo?e biti izru?en Hrvatskoj


Uhapšen Goran Hadžić
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:52 0:00
Direktan link

Goran Had?i?, poslednji ha?ki begunac koji je optu?en za ratne zlo?ine u Hrvatskoj po?etkom devedesetih uhap?en je u sredu u rejonu Fru?ke Gore u Vojvodini

Hrvatska Vlada zadu?ila je u ?etvrtak Ministarstvo pravosuđa i Dr?avno odvjetni?tvo da poduzmu mjere radi preuzimanja progona ha?kog optu?enika Gorana Had?i?a i izvr?avanja dosuđenih kazni u Hrvatskoj.

Eksperti upozoravaju da je izru?enje Had?i?a Hrvatskoj sada nemogu?e, ali da treba surađivati s Ha?kim tu?iteljstvom na mogu?em dopunjavanju optu?nice protiv njega.

Zbog dvije presude protiv Gorana Had?i?a za ratne zlo?ine i jedne podignute optu?nice za ratne zlo?ine, Vlada je u ?etvrtak zaklju?kom zatra?ila od Ministarstva pravosuđa i Dr?avnog odvjetni?tva da poduzmu mjere radi preuzimanja progona Gorana Had?i?a i izvr?avanja dosuđenih kazni u Hrvatskoj, odnosno radi izru?enja Had?i?a ne Hagu, ve? Hrvatskoj.

“On je bio jedan od naja?urnijih provoditelja velikosrpske Milo?evi?eve agresivne politike. O tome najvi?e znaju i mogu o tome govoriti ljudi na istoku Hrvatske, ali i mnogi drugi. Prema tome, to je zaista trenutak kada i mi - kao dr?ava u kojoj je pravomo?no osuđen za dva te?ka kaznena djela - moramo u?initi sve”, izjavila je premijerka Jadranka Kosor .

Had?i? je 1995. godine osuđen na 20 godina zbog raketiranja ?ibenika i Vodica po?etkom devedesetih, 1999. godine je osuđen na 20 godina zbog ratnih zlo?ina nad Hrvatima u Tenji pored Osijeka, a 2002. godine je protiv njega, “vukovarske trojke” i vojnog vrha JNA podignuta optu?nica za ubojstvo gotovo 1300 Hrvata u Vukovaru, Osijeku, Vinkovcima, ?upanji i drugdje.

Eksperti međutim upozoravaju da Had?i? ne mo?e biti izru?en Hrvatskoj.

“Prvo,” ka?e za RSE pravna ekspertica osje?kog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Veselinka Kastratovi?, “on sigurno ima i srpsko dr?avljanstvo pa ne mo?e biti izru?en Hrvatskoj, i drugo ?zakonodavstva obje zemlje stavljaju Hag u apsolutnu prednost pred nacionalnim pravosuđima.”

“Optu?nica koja je protiv Had?i?a podignuta 2004. godine u Hagu tereti ga za kaznena djela progona na politi?koj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenja, mu?enja, ubojstva, ne?ovje?na djela, deportacije, prisilno premje?tanje... ?im postoji takva optu?nica protiv Had?i?a u den Haagu, i Hrvatska i Srbija su ? prema zakonima koje su te dvije dr?ave donijele ? u obavezi da takvu osobu transferiraju u Hag i da se njoj tamo sudi”, kazala je ona.

Zahtjev za izru?enje ne bi uspio

Istog je stava u izjavi za RSE i odvjetnica s ha?kim iskustvom Vesna Alaburi? .

“Nema nikakve sumnje da Hag ima prednost pred nacionalnim zakonodavcima i nacionalnim pravosuđem, tako da je ocjena gospođe Kosor kako bi bilo logi?no da se Had?i?a izru?i Hrvatskoj - posve neosnovana”, ka?e Alaburi?.

Veselinka Kastratovi?
Po njenoj ocjeni, Vlada je ?eljela poslati politi?ku poruku da su u Hrvatskoj vođeni sudski procesi protiv Had?i?a, i da ih je hrvatsko pravosuđe spremno i dalje voditi.

“Iskreno re?eno, mislim da je Vlada svjesna ili bi barem morala biti svjesna da zahtjev za izru?enjem Had?i?a Hrvatskoj ne bi uspio i da on mo?e imati samo određeno deklaratorno unutarnjepoliti?ko zna?enje.”

O motivima Vlade i kolegica Kastratovi?:

“Meni se ?ini da je to vi?e stvar nekih dobrih ?elja koje bi mo?da mogle poslu?iti u predizborne svrhe.”

Ona međutim dodaje da Hrvatska u na?elu mo?e suditi Had?i?u - ako ga Hag eventualno oslobodi, ili nakon ?to ga osudi i on odslu?i kaznu, ali samo za one stvari za koje ga Hag nije sudio.

Iako, po njenoj bi ocjeni bilo bolje da Had?i? zavr?i u Hagu, jer Hrvatske i Srbija imaju zatvorske kazne od maksimum 20 godina, a u Hagu bi ? ka?e ? mogao dobiti koliko je i zaslu?io, dakle ? vi?e!

Pravni stru?njak ?eljko Horvati? je u izjavi za javni radio sugerirao jo? jednu dimenziju suradnje sa ha?kim tu?iteljstvom ? na onim dijelovima optu?nice protiv Had?i?a za ratne zlo?ine u Hrvatskoj koji kod njih mo?da nisu potpuni.

“Ako bi u ha?koj optu?nici bilo nekih propusta u odnosu na ono ?to mi imamo dokaze, onda bi bez daljnjega Dr?avno odvjetni?tvo trebalo dostaviti sve potrebne dokaze i inzistirati na tome da se optu?nicom obuhvati i ono ?to mi znamo i mi mo?emo dokazati”, istakao je Horvati?.

Biografija Gorana Had?i?a

(VIDEO: Intervju sa Goranom Had?i?em nakon pada Vukovara 1991. godine)



Biografija Gorana Had?i?a

Goran Had?i? rođen je 7. septembra 1958 u selu Pa?etin pokraj Vukovara.

Rat je do?ekao kao skladi?tar u kombinatu "Borovo". Politikom se po?eo aktvinije baviti krajem 80-tih, kada ?lanstvo u SKJ, zamjenjuje onim u tek osnovanoj Srpskoj demokratskoj stranci na ?ijoj se politi?koj hijerarhiji brzo uspinje tokom rata u Hrvatskoj.

U javnosti postaje poznat na samom po?etku rata . Uhap?en je u martu 1991., na Plitvicama zajedno s ?eljkom Ra?natovi?em Arkanom i to po povratku iz Knina gdje se dogovarao sukob s Hrvatima.

S grupom isto?no slavonskih Srba 25. juna 1991. odlu?uje formirati takozvanu SAO , Srpsku autonomnu oblast Isto?ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Ne?to kasnije se ta tvorevima priklju?uje jo? jednoj samoprogla?enoj tvorevini, takozvanoj Republici Srpskoj Krajini.

U februaru 1992. s mjesta premijera smjenjuje Milana Babi?a , kasnijeg ha?kog osuđenika. Smatrao se produ?enom rukom i kurirom Slobodana Milo?evi?a .

"Posao" premijera, pa onda i predsjednika, zavr?ava mu 1994. kada je za predsjednika tzv RSK izabran Milan Marti?, koji je 8.oktobra 2008. osudjen na 35 godina zatvora.

U Hrvatskoj ostaje dok je isto?na Slavonija bila pod protektoratom UN, ?ak je bio predsjednik distrikta, ali nakon mirne reintegracije tog dijela Hrvatske seli u tada?nju SR Jugoslaviju.

U srpskoj javnosti se pojavljuje 2000., na sprovodu ratnog druga Arkana koga naziva "velikim herojem".

Međunarodni sud za ratne zlo?ine u Hagu protiv njega je podigao optu?nicu 4.juna 2004., a objavljena je 16.jula 2004. Neposredno uo?i hap?enja nestaje iz svoga doma u Novom Sadu.

Ha?ki sud ga tereti za sdjelovanje u udru?enom zlo?ina?kom poduhvatu kao suizvr?ilac. Svrha tog zlo?ina?kog poduhvata bila je da se trajno ukloni ve?ina hrvatskog i drugog nesrpskog stanovni?tva s otprilike jedne tre?ine teritorija Hrvatska kako bi to postalo dijelom nove dr?ave pod srpskom dominacijom.

Navodi se da je taj udru?eni zlo?ina?ki poduhvat zapo?et najkasanije 25. juna 1991. i trajao barem do decembra 1993.

Ha?ka optu?nica protiv Gorana Had?i?a

Optu?en je u 14 to?aka za ratne zlo?ine i zlo?ine protiv ?ovje?nosti od 1. augusta 1991. do kraja juna 1992.

Između ostalog za istrebljenja i ubojstva stotina civila Hrvata i drugih nesrba, uklju?uju?i ?ene i starije osobe, u Dalju, Erdutu, Klisi, Lovasu, Grabovcu i Vukovaru.

Dugotrajan i ?est prislini rad hrvatskih i drugih nesprskih civila koji je uklju?ivao kopanje grobova, tovarenje municije za srpske snage, kopanje rovova, kao i druge oblike fizi?kog rada na linijama fronta.

Had?i?u se na teret stavljaju deportacija najmanje 5 tisu?a stanovnika Iloka i 20 tisu?a stanovnika Vukovara u Srbiju, te prisilno premje?tanje unutar Hrvatske 2 i po tisu?e stanovnika Erduta.

Također se smatra odgovornim i za logore Staji?evo, Begejci, Sremska Mitrovica, te za uni?tavanaja ku?a, vjerskih i kulturnih objekata u Dalju, Erdutu, Lovasu, Tovarniku i Vukovaru.
?
XS
SM
MD
LG